Kreiranje mreže za prevenciju nasilja i pružanja psiho-socijalne podrške
grad 10.10.2016 Radio Kontakt Plus
U okviru GBV Programa kojim koordiniše pet UN agencija, NVO DOMOVIK sprovodi projekat „Kreiranje mreže za prevenciju nasilja i pružanja psiho-socijalne podrške“.Koordinator projekta Jelena Kasalović kaže za Kontakt Plus da Koordinaciona mreža ima za cij da omogući efikasnu komunikaciju među institucijama koje su zadužene za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog I uopšte nasilja u porodici.
KOSOVSKA MITROVICA - U okviru GBV Programa kojim koordiniše pet UN agencija, NVO DOMOVIK sprovodi projekat „Kreiranje mreže za prevenciju nasilja i pružanja psiho-socijalne podrške“.
Suština projekta je razvijanje adekvatne i održive mreže zaštite, koja će uticati na promenu ovakve situacije na severu Kosova, a i omogućiti adekvatan i savetodavni rad psihoterapeuta sa žrtvama nasilja iz Mitrovice i okoline.
Koordinator projekta Jelena Kasalović kaže za Kontakt Plus da Koordinaciona mreža ima za cij da omogući efikasnu komunikaciju među institucijama koje su zadužene za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog I uopšte nasilja u porodici.
“O porodičnom I rodno zasnovanom nasilju se jako malo govori ili se govori sporadično kod nas. A faktori rizika za nastanak nasilja kod nas postoje, prvenstveno patrijarhalna kultura koja promoviše tradicionalne stavove I uverenja, siromaštvo, loši materijalni uslovi, neposredno ratno okruženje, politička netrpeljivost , neprocesuiranje nasilja” – kazala je Kasalović.
Ona je napomenula da Koordinaciona mreža uključuje predstavnike iz različitih institucija na severu Kosova, predstavnike obrazovnih I zdravstvenih institucija, lokalne samouprave, civilnog društva čije se polje rada zasniva na razmeni informacija, preporuka I upućivanju žrtava nasilja.
Kasalović je napomenula da Domovik sarađuje sa svim školama na severu Kosova I sprovodi projekat vršnjačke medijacije u okviru koga sa decom rade socijalni radnici I psiholozi pa samim tim imaju rezultate o tome da je vršnjačko nasilje I nepoštovanje dečjih prava u porastu, pa su samim tim najveće žrtve nasilja upravo deca, a zatim žene I starije osobe.
U cilju osnaživanja kapaciteta psihologa koji čine većinu grupe Koordinacione mreže I rade sa žrtvama nasilja, organizuju edukacije za psihologe.
U skladu sa programskim aktivnostima, pored mesečnih sastanaka, organizovani su seminare za psihologe, pedagoge i socijalne radnike „Prepoznavanje i reagovanje u situacijama porodičnog nasilja“ i „Edukacija za psihoterapijski rad sa ženama, žrtvama nasilja u porodici“. Treninge je vodila Vera Despotović, sistemski porodični psihoterapeut i predavač na katedri za socijalni rad Univerziteta Singidunum u Beogradu.
“Sa psiholozima smo imali edukaciju za prepoznavanje faktora nasilja, ali kod građana je najveći problem jer I kada prepoznaju nasilje, drže se po strani. Policija radi svoj posao, ali druge institucije nisu povezane I ne prijavljuju kada primete nasilje kao što su zdravstvene I vaspitno – obrazovne institucije. Sarađujemo sa centrima koji pružaju psihosocijalnu podršku kao što su EQUILIBRIUM, DIAKONI I drugi centri koji rade sa žrtvama nasilja I imamo slučajeve koji se pre obrate nama za pomoć nego policiji ili Centru za socijalni rad… to je već pitanje poverenja same žrtve nasilja” – podvukla je Kasalović.
Za članove mreže u julu je organizovana studijska poseta Sloveniji u cilju upoznavanja sa primerima dobre prakse u reagovanju u situacijama nasilja i uloge lokalne samouprave. U program posete bile su uključene relevante institucije koje se bave ovim problemom kao što je Društvo za nenasilnu komunikaciju, Centar za socijalni rad, opština Ljubljana, policija, SOS služba I dr.
Kasalović ističe da ih karakteriše dobra povezanost .
“Kod njih je taj sistem dobro koordinisan I neverovatno je kako reaguju u slučajevima nasilja, ne samo policija već I nevladine organizacije koje su povezane. Kod njih je svest o nasilju jako promenjena, nije kao kod nas da se o tome ne govori I da sve ostaje u krugu porodice” – kazala je ona.
Jedan od problema kod rešavanja slučajeva nasilja je loša koordinacija između institucija . U tom pravcu, Kasalović je rekla da rade na tome, povezuju se sa drugim institucijama iz opština Zvečan, Zubin Potok i Leposavić I nadaju se da će koordinacija biti bolja ne samo u Mitrovici već na čitavom severu Kosova.
“Nama je I cilj, da nakon završetka projekta članovi mreže nastave I dalje sa radom, da ne ostane samo u okviru organizacije Domovik. Mrežu čine relevantni predstavnici insittucija kao što je policija, Centar za socijalni rad, osnovne I srednje škole, zdravstvene ustanove, civilni sektor I drugi centri koji pruzaju psihosocijalnu podršku” – rekla je Kasalović.
Projekat u trajanju od 18 meseci sprovodi se od novembra prošle godine, a finansiran je od strane Finske ambasade.