„Kralj Petar Prvi u Prizrenu“: Zakopavanje krune u Bogosloviji kao zavet povratka srpske vojske

vesti 21.04.2019 GračanicaOnlajn

Na Vrbicu, a u predvečerje Cveti, u Bogosloviji „ Sveti Kirilo i Metodije“ u Prizrenu održana je promocija knjige „Kralj Petar Prvi u Prizrenu“, Lele Marković. 

Predstavljanje knjige, a pre toga i praznično bogosluženje u Svetim Arhangelima bio je više nego lep povod koji je na jednom mestu okupio ljubitelje lepe pisane reči, raseljene Prizrence, ali i večite zaljubljenike u ovaj grad.

Predstavljanjem knjige autorka je, kako su prisutni primetili, ponovo dovela kralja Petra u carski grad, makar i putem pisane reči. Stvaranje ove knjige za Lelu Marković, rođenu Prizrenku, bio je, kako je priznala, divan i veliki izazov ali i njena skromna zahvalnost div junacima Velikog rata.

Kralj Petar prvi nas je dosta zadužio, a jedna od epizoda, kojoj autorka posvećuje posebnu pažnju, odigrala se upravo u carskom gradu na Bistrici. Naime, u tim novembarskim danima 1915. godine odigrao se simboličan događaj zakopavanja kraljevske krune, kao zavet povratku srpske vojske.

"Gde drugo da se održi promocija knjige, nego na mestu gde je srpska kruna bila i zakopana. Sasvim logično" , kaže Lela Marković.

„U jednom trenutku, kada se jubilarno obeležavala godina Velikog rata širom čitave Srbije, setila sam se da, eto i moj zavičaj ima dovoljno razloga da obeleži ovaj datum. Krenula sam u istraživanje i došla do nekih bitnih podataka“, priča Markovićeva.

Knjiga „Kralj Petar Prvi u Prizrenu“, u poeziji, prozi i slici, obrađuje povlačenje srpske vojske preko Kosova i Metohije u periodu od 12 – 26. novembra 1915. godine. Ko se sve našao u koloni dugoj od Prokuplja do Prištine, čiji su ćivot sa svetim moštima nosili na leđima srpski vojnici, kako je izgledao Prizren iz ugla poznatih svetskih dopisnika, koji poznati srpski pisac je bio svedok zakopavanja kraljeve krune u Prizrenskoj bogosloviji, kako je izgledala poslednja sednica Vlade, liturgija i opraštanje od Prizrenaca pred povlačenje ka Albaniji.

O knjizi su govorili, književnik i pisac Živojin Rakočević, istoričar Aleksandar Gudžić i autorka koja je naglasila da je delo nastalo kao simbolična zahvalnost srpskim ratnicima, stradalnicima Velikog rata, koji su 1915. godine boravili u Prizrenu. Objavljena je na 100. godišnjicu proboja Solunskog fronta i slavne pobede srpske vojske u Prvom svetskom ratu.

(image)

„Nije bilo teško pronaći fotografije i potrebna dokumenta, jer sam tražila informacije koje su vezane samo za Prizren, tako da i sada nalazim još detalja, pa možda u dogledno vreme bude i neko izmenjeno i dopunjeno izdanje“, naglasila je autorka knjige „Kralj Petar Prvi u Prizrenu“, Lela Marković.

Markovićeva pravi paralelu između događaja iz ranije i novije srpske istorije.

„To vreme Kralja Petra Prvog i njegovog prolaska ovde i tog izbeglištva, teškoće i tuge koju je on osećao i težine odluke koju je nosio, zaista podsećaju na ovaj naš period od 1999. godine. Stalno nam se neka istorija tu ponavlja svake pedesete godine novi ratovi.“

Lela Marković se pita i zašto stalno moramo da branimo neke svoje najveće vrednosti, ali i dodaje da je očigledno ukoliko ih ne branimo može nam biti  još gore.

„Mi uživamo u slobodi koju su nam ti junaci doneli prolazeći kroz najveće stradanje albanske Golgote. To je primer i za nas i za ovo sadašnje vreme, kada su Kosovo i Metohija okupirani, a opet nadamo se da će se u nekom budućem vremenu tu nešto i promeniti, isto kako sam danas završila onim istim citatom, ona dva vojnika koja su zakopala krunu i onda razmišljaju o nekoj budućnosti, pa jedan kaže:  – Eh,  da je vere u narodu! , a ovaj drugi odgovara –  Kad je 500 godina bilo pod Turcima i preživelo se,  biće je i dalje. To je rečenica koja je uvek aktuelna. Kruna se vratila na glavu Kralja Petra i to je poruka nama da braneći neke najveće vrednosti prođemo kroz stradanje posle čega ima i vaskrsa“, poručila je književnica Lela Marković.

Predstavljanje knjige „Kralj Petar Prvi u Prizrenu“ omogućili su Društvo prijatelja manastira Svetih Arhangela i Dom kulture Gračanica.