„Krajnje je vreme za dogovor Kosova i Srbije“

vesti 18.09.2021 Dojče Vele

Suočavanje sa prošlošću ne sme biti preduslov za razgovore, jer inače do razgovora neće ni doći, kaže za Dojče Vele Migel Berger, državni sekretar u nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova. Za uspeh su potrebni „bolni kompromisi“, tvrdi Berger.

„Krajnje je vreme za završetak konflikta Kosova i Srbije. Nedostatak napretka utiče na razvoj i stabilnost obe strane i celog regiona“, kaže Migel Berger, državni sekretar u nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova.

On naglašava da specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak i visoki predstavnik Žozep Borel imaju punu podršku Berlina.

„Oni rade baš ono što treba - okupljaju dve strane na razgovor. Na kraju će biti potrebni bolni kompromisi kako bi iz pregovora nikao obuhvatni, održivi i obavezujući sporazum koji obema stranama omogućava članstvo u EU“, navodi Berger u razgovoru za DW.

Upitan da prokomentariše izjavu kosovskog premijera Aljbina Kurtija, koji je „suočavanje s prošlošću“ postavio kao uslov za razgovore, Berger kaže da je važna pretpostavka da se sve strane suoče sa svojom odgovornošću, i da je pomirenje samo tako moguće.

„Ali suočavanje sa prošlošću ne treba da bude preduslov dijaloga, inače do razgovora neće ni doći. Iz moje vizure, pre je tako da bi uspešni sporazum Kosova i Srbije olakšao suočavanje sa prošlošću“, dodaje nemački diplomata.

Za zajedničko tržište regiona

Evropska unija ostaje „najbliži i najpouzdaniji partner“ država Zapadnog Balkana, dodaje državni sekretar Berger.

On podseća na investicioni paket od devet milijardi evra koje EU planira za razvoj u regionu, posebno u vezi s ekološkom i digitalnom reformom, ali je iz nedavne posete regionu poneo pomešane utiske:

„Postoji određeno razočaranje, ali sam video i veliku bliskost i interesovanje za EU. Ali mi, dakle EU, moramo jasno da stavimo do znanja da ozbiljno mislimo kad govorimo o putu u EU. Zato je tako važno da pristupni pregovori sa Albanijom i Severnom Makedonijom počnu što pre“, kaže Berger za DW.

Na pitanje da li je možda zgodan međukorak zajedničko tržište regiona, naslonjeno na EU, on kaže:

„Nemačka Vlada vidi budućnost država Zapadnog Balkana u EU. Međurešenja koja se predlažu nisu prava rešenja, i ne žele ih ni vlasti ni ljudi u regionu. Istovremeno vidimo veliki potencijal za region u jačanju regionalne saradnje. Napredak na tom polju, recimo izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta do 2024, podržavaju put šest zapadnobalkanskih država u EU“, navodi Berger.

On podseća da su na samitima Berlinskog procesa dogovoreni zajedničko tržište i međusobno priznavanje diploma, te naziva to važnim uslovom da se evropski investicioni plan uopšte sprovede.

Tako je Berger još jednom naglasio da zvanični Berlin podržava zajedničko tržište (Common Regional Market - CRM), predstavljeno kao alternativu inicijativi „Otvoreni Balkan“ koju su, pod radnim imenom „Mini-Šengen“ pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije.