Koliko su građani na severu Kosova (ne)obavešteni o Briselskom sporazumu?

vesti 12.05.2015 Radio Kontakt Plus

Pored poteškoća u implementaciji, Briselski proces prati I velika doza kontradiktornosti, imajući u vidu uglavnom suprotne izjave zvaničnika Beograda I Prištine nakon završenih rundi razgovora. Građani, u prvom redu oni na Kosovu I Metohiji, koj

KOSOVSKA MITROVICA(12.05.)—   Pored  poteškoća u implementaciji,  Briselski proces prati I velika doza  kontradiktornosti,  imajući u vidu uglavnom  suprotne izjave  zvaničnika Beograda I Prištine nakon završenih rundi razgovora.  Građani, u prvom redu oni na Kosovu I Metohiji,  kojih se Briselski sporazumi najviše I tiču, često ostaju uskraćeni za informacije o tome šta se zapravo u Briselu potpisuje I  na koji  način  će to uticati na njihovu budućnost od koje, upravo zbog toga, strepe. 

Dr Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose smatra da je generalno stepen obaveštenosti građana pa čak i stručne javnosti o Briselskom sporazumu izuzetno mali, a na prvom mestu je po njemu sporazum o civilnoj zaštiti.

Janjić je u izjavi za Kontakt Plus istakao da su građani najosetljivi ji na pitanja bezbednosti a o njima  najmanje znaju, dodajući da da je postignut  i kompletan  dogovor oko vojske, što građani takođe ne znaju.

„Očigledno to nije odluka samo političara, to je odluka i Evrope, verovatno su oni procenili da je situacija među građanima takva da je najbolje da ih isključe, ja mislilm da je to pogrešna procena, i da onda oni neko rešenje naprave i da nametnu to rešenje . Građani koji nisu obavešteni, oni su podložniji manipulaciji i upravo sada mi  po tom pitanju imamo zastoj u pregovorima, jer građani, konkretno severa, hoće da znaju šta će biti sa ljudima iz Civilne zaštite, hoće da znaju šta je sa 52 policajca i ne samo to, hoće da znaju koji je to sistem bezbednosti kome oni treba da se obrate“ – rekao je Janjić.

Prema njegovim rečima, informisanost o stepenu sprovođenja ne postoji ni o Fondu  za razvoj severa, za koji se zna da ima 5 miliona evra, da je imenovan bord koji predvodi  šef  Kancelarije EU na Kosovu Samuel  da Žbogar ali se ne zna  zašto  ne rade.

Kada je u pitanju energetika, Janjić je rekao  da se sporazumi potpisuju, legalizuje se status KEK-a i KOST-a a ne vidi se šta je benefit građana, ističući  da gde god se dođe do novca, tu izostaje transparentnost  

„Potpisuju se sporazumi između EPS-a, KEK-a, između Elektromreže Srbije i KOST-a, potpisuju se sporazumi , legalizuje se status KOST-a  i KEK-a, mi jedino ne vidimo šta je tu benefit  građana Kosova, Albanca i Srba, šta je benefit Srbije. To jedino ne vidimo. I ne vidimo u telekomunikacijama. Oni nama stalno govore o broju, a zna se da je broj Kosova 383 još od 1986.godine a rasprava je o nečem drugom. Kažu da je svađa o trećem operateru mobilne telefonije. Imam  vrlo jednostavno  pitanje – šta je sa 67  baznih stanica koje rade, preko kojih idu signali IPKO  i Vala, ko to naplaćuje? E,  o tome nemate transparentnost. Gde god ste došli do novca, transparentosti nema“ -  kazao je on.

Janjić je napomenuo i da albanski političari bolje obaveštavaju svoju javnost ili možda manipulišu bolje od srpskih, malo I spinuju javnost, I prave sebi  samostalnu pregovaračku poziciju pre svega u odnosu na EU.

U tom pravcu, on je kazao I da je recimo problem dvojnog državljanstva u suštini  rešen na indirektan način tako što su  za izbore koji su održani I na severu Kosova bila potrebna kosovska  lična dokumenta odn.lične karte u kojima je državljanstvo Kosova pa sada građani imaju svojno državljanstvo. On je rekao da kada se uvede vizna liberalizacija za Kosovo to će značiti slobodno kretanje u različitim zemljama ali da bi bilo fer da je  neko građanima I rekao da imaju dvojno drzavljanstvo.

Po njegovom mišljenju,  najbolji mehanizam  da se ljudi upoznaju sa Briselskim sporazumima,  obzirom da na sajtovima kosovske I Vlade Srbije postoje izveštaji  o napretku, jeste  da se  ono što je prevedeno objavi  i  štampa.

Tatjana Lazarević iz Centra za  razvoj zajednica smatra da građani na severu odlično znaju suštinu Briselskog sporazuma a to je, kako oni vide, da se on tiče gašenja dosadašnjih  institucija u srpskom sistemu I integracija u kosovski.

Lazarević  je u izjavi za Kontakt Plus istakla da istovremeno  građani vrlo malo znaju o konkretnim aranžmanima   Briselskog sporazuma .

Lazarević je podvukla da  građani koji se informišu iz tzv.mainstream medija poput drzavne televizijie ili štampanih medija ne mogu  saznati  mnogo o  konkretnim aranžmanima Briselskog sporazuma.

Prema njenim rečima,  nema velike razlike u stepenu informisanosti mlađe  ili starije populacije, samo se  razlikuju izvori informisanja te su u tom smislu svi podjednako neinformisani .

“Stariji građani se uglavnom informišu preko mainstream medija I u tom smislu bi bili manje informisani ali sa druge strane, iskustvo im pomaže da nadomeste te informativne praznine koje imaju. Sa druge strane, mlađa populacija  koja se primarno informiše preko portala, gde može da dobije više informacija, sa druge strane je okupirana nekim drugim životnim problemima I interesovanjima te u tom smislu rekla bih da su nekako podjednako neinformisani” – kazala je Lazarević.

Kada su u pitanju mehanizmi  za upoznavanje ljudi sa Briselskim sporazumima, Lazarević smatra da u  odnosu na negativan trend medijske situacije u Srbiji, na severu Kosova  postoji  više lokalnih medija koji su vrlo ažurni, prate ovaj proces, serviraju informacije građanima  koji, po njenom mišljenju, mogu jasno  protumačiti  istinitost informacija.

“Građani na severu jasno prepoznaju različitost interpretacija vesti . U tom smislu rekla bih da sve više građana iz dana u dan  u tom smislu  postaje  čitalački pismeno,  između ostalog zahvaljujući I loklanim medijma koji su napravili svojevrsnu medijsku promaju.  Mislim da ima lokalnih medija koji nemaju cenzuru  I koji preko jednog  istog medijskog prostora plasiraju informacije sa različitih strana, serviraju ih građanima na način da mogu jasno da protumače istinitost informacija. Verujem da su u tom smislu građani na severu Kosova  čitalački pismeni, da se informišu iz više izvora I da onda na osnovu sopstvenog iskustva zaključe šta bi bila prava informacija.  Otprilike prava istina bude negde između a nigde potpuna” – podvukla je Lazarević, koja je I urednica KoSSev portala.

Građani  Kosovske Mitrovice su više neupućeni nego upućeni u Briselske sporazume I njihovu implementaciju, naravno ne svojom krivicom. Mlađa populacija je nešto bolje informisana obzirom da koristi više izvora informisanja ali generalna je ocena  da postoji potpuna netransparentnost  implementacije Briselskog sporazuma.

Sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine između ostalog, predvideo  je uspostavljanje Zajednice srpskih većinskih opština na Kosovu, što se još uvek nije dogodilo, rešavanje pitanja kosovske policije, kao i integraciju pravosudnog sistema. Predviđeno je i  intenziviranje razgovora o telekomunikacijama i energetici. 

Sporazum o  pravosuđu postignut je u aprilu dok je  jučerašnja runda razgovora u Briselu završena bez dogovora o  energetici zbog, kako Beograd tvrdi,  odbijanja Prištine da ispuni ranije preuzete obaveze odn. da   Zajednica srpskih opština i Elektroprivreda Srbije osnuju novu kompaniju koja će se baviti distribucijom električne energije na severu Kosova. 

Sa druge strane, kosovska  strana tvrdi da je Beograd izašao sa novim zahtevima koji su u suprotnosti sa ranije postignutim sporazumom o energetici odn.Srbija je  tražila da Elektrokosmet  bude distribucija za snabdevanje severa električnom energijom.