KOHA: EU sprema mehanizme za nadzor primene sporazuma Beograda i Prištine

vesti 20.08.2020 Koha / Radio Kontakt Plus

Pored postizanja konačnog i pravno-obvezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine, Evropska unija namerava da obezbedi praktična rešenja za sporazume koji nisu sprovedeni u prethodnom tehničkom i političkom dijalogu.

Kako prištinska KOHA saznaje, to se treba postići stvaranjem mehanizma koji će nadgledati sprovođenje potpisanih sporazuma i onih koji će biti potpisani u budućnosti.

Upitana o toj mogućnosti, visoka zvaničnica iz Brisela kazala je da će time biti rešena sva nerešena pitanja.

“EU će, kao posrednik u dijalogu, sarađivati sa obema stranama na sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, rešavajući sva nerešena pitanja. Sva pitanja o kojima će se razgovarati u dijalogu od suštinskog su značaja za sveobuhvatnu normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine. Evropska unija i njene države članice očekuju da će stranke implementirati sve prethodne sporazume. Nerešena pitanja prošlih sporazuma rešavaće se paralelno s pregovorima za sveobuhvatni sporazum", izjavila je Nabla Masrali, portparol EU za spoljne poslove i bezbednost.

Uspostavljanje mehanizama za nadzor za sprovođenje sporazuma je takođe postavljeno kao jedan od ciljeva sastanaka, koje je kosovski predsednik Hašim Tači imao sa zvaničnicima u Briselu.

To je potvrđeno i dokumentom koji je Tači u januaru 2019. godine sastavio za državnu delegaciju, a što je Ustavni sud odbacio.

Kancelarija kosovskog premijera, Avdulaha Hotija, nije se oglašavala povodom formiranja organa koji bi nadgledao sprovođenje sporazuma.

Poznavaoci kažu da je dosadašnji pristup EU stvorio teren strankama da sporazume tumače onako kako žele i krive jedni druge za njihovo nesprovođenje.

“Čitav proces dijaloga je ovde propao. Činjenica da oni sami imaju problem pokazuje da nisu imali nikakav plan kako zagarantovati primenu potpisanih sporazuma, a kamoli sankcionisati stranke. Budući da EU nije uspela u tome, to zloupotrebljavaju i Kosovo i Srbija," rekla je Donika Emini iz Civikos-a.

“Uloga Brisela u ovom slučaju kao posrednika, bila je ta što nisu bili dovoljno uključeni u politike koje su vodili lideri sa Kosova i Srbije, ostavljajući ih slobodnim da tumače sporazume kako žele. To je problem jer je potrebno da sporazumi budu obavezujući i pravno mogući ”, smatra Alen Meta iz D4D.

Od 33 postignuta sporazuma dva su glavna, u kojima Beograd i Priština nisu ispunili svoje obaveze, iako je Brisel uporno tražio njihovo ispunjenje.

Srbija je sprečila otvaranje glavnog mosta preko Ibra u Mitrovici, dok Kosovo nije ispunilo obaveze preuzete za osnivanje Zajednice srpskih opština.

Kosovski Ustavni sud je utvrdio kršenja u svih sedam poglavlja Sporazuma o pridruživanju, ali ga nije poništio.