Još traje debata - Džafer Deva nacionalni heroj ili zločinac?

vesti 01.03.2022 Kim

Polemika oko restauracije kuće Džafera Deve i njegove uloge tokom Drugog svetskog rata i dalje traje, uprkos činjenici da su i EU i UNDP istupili iz projekta obnove. Istoričar Miloš Damjanović kaže da nema ništa protiv rekonstrukcije objekta, ukoliko on služi u svrhu sećanja na žrtve zločina i Holokausta. Profesor Nedžmedin Spahiu smatra da se međunarodna zajednica povukla iz projekta zbog korupcije u svojim redovima.

Od objavljivanja vesti o rekonstrukciji kuće Džafera Deve, na Kosovu ali i u regionu vodi se polemika oko uloge ovog saradnika nacističke Nemačke.

Za pojedine albanske intelektualce on je bio nacionalni heroj, dok srpska stručna javnost iznosi istorijske činjenice i podatke vezane za ono što je Deva radio tokom Drugog svetskog rata.

Profesor političkih nauka na Univerzitetu u Prištini, Nedžmedin Spahiu, jedan je od onih koji smatraju da je uloga Džafera Deve neprocenjiva, te da je od njega potekla ideja o nezavisnosti Kosova.

Veruje da Deva zaslužuje poštovanje, a ne da se predstavlja kao negativna ličnost.

"On je važan, zato što je otac ideje o nezavisnosti Kosova. Iako je za vreme Hitlera i Prizrenske lige napravio 'Veliku Albaniju', on je 50-tih shvatio da je ujedinjenje Kosova i Albanije stvar koja ne funkcioniše i koja bi proizvela civilni rat u Albaniji, pa se 60-ih okrenuo nezavisnosti Kosova. Bio je za rušenje Jugoslavije i zato Srbi imaju razlog da ga mrze. Njegov slogan je bio 'Samoopredeljenje', slogan koji je ukrao Aljbin Kurti i koji ga nikada ne pominje, a služi se njegovim sloganom... Zbog toga je Deva važna ličnost za istoriju Kosova, zbog stava koji je imao prema Jevrejima i Romima, jer u vreme kada su njegove kolege vršile genocid - on ih je sačuvao", tvrdi Spahiu.

Drugačijeg je mišljenja istoričar Miloš Damjanović.

Veruje da Albanci na Kosovu ne smeju da glorifikuju Džafera Devu, već da se suoče sa istinom da je on negativac i nepoželjna istorijska ličnost jer je, kako ističe, odgovoran za zlodela koja je činila nacistička Nemačka prema Jevrejima, Srbima i Romima.

"Ako albanska zajednica danas nije spremna, ili apriori odbacuje bilo koji narativ koji dolazi iz Srbije ili sa srpske strane, onda svakako njima treba da budu merodavniji izvori neke druge vrste i tu bih se ja oslonio na jevrejske izvore. Prema svedočenjima ondašnjih Jevreja koji su preživeli holokaust, svi navode Džafera Devu kao nekoga ko je bio odgovoran za zlodela koje su oni pretrpeli".

Damjanović ističe da Albanci treba da shvate da Deva nije ličnost koja treba da predstavlja njihovu naciju, jer na taj način grade negativan imidž u međunarodnoj zajednici.

"Nažalost, oni ga glorifikuju sve vreme, od Drugog svetskog rata pa do danas", kaže Damjanović.

Kejleba Vaua iz NVO "Aktiv" iz Severne Mitrovice, zabrinjava polemika koja se vodi o Džaferu Devi, posebno na društvenim mrežama.

"Mislim da nije najveći problem objekat, nego su problemi ton i karakter javnih rasprava i debata oko tog problema. Na društvenim mrežama je rečeno da 'Srbi ne treba da se bave ovim pitanjem'. Čitajući između redova, mislim da su ti ljudi hteli da kažu da Srbi ne bi trebalo da imaju bilo kakav glas u svemu ovome. Ja to vidim kao nešto što je veoma pproblematično. Pokušali su da kontrolišu ova debatu i da se isključe određeni stavovi koji ne odgovaraju većini na Kosovu", kazao je Vau.

Obnova kuće da, ali kao mesto sećanja

Spahiju smatra da kuća treba da se obnovi, te da ne postoji razlika između rekonstrukcije nekadašnjeg Hotela Jadran u Južnoj Mitrovici i kuće koju je prisvojio Džafer Deva. On tvrdi da su EU i UNDP odustali od podrške rekonstrukciji ovog objekta zbog korupcije.

"Građenje kuće Džafera Deve ne bi trebalo da se dovodi u pitanje. To što su UNDP i EU suspendovali finansije renoviranje kuće Džafera Deve jeste jedan način za korupciju i krađu. Oni žele da ukradu taj novac i našli su neki povod koji nije opravdan, ali ništa naročito za kosovske uslove i za korupciju koji čine međunarodni predstavnici na Kosovu i institucije na Kosovu koje su isto tako u većoj meri korumpirane", kazao je Spahiu.

Istoričar Damjanović ističe da je najava o rekonstrukciji objekta u Južnoj Mitrovici otvorila mnoga pitanja, pa i ono o poreklu imovine. To je, prema zvaničnim podacima, bila imovina Kraljevine Jugoslavije, odnosno sedište Vojnog okruga Kosovske Mitrovice koju je Deva konfiskovao. Damjanović kaže da objekat zaslužuje restauraciju ali i da bude namenjen u smislu pomirenja i poboljšanja kvaliteta međuetničkih odnosa na Kosovu.

"Da se dodeli da taj objekat bude mesto sećanja i mesto gde će se naša javnost suočiti sa prošlošću, a to je prošlost kada je stradalo više desetina hiljada Srba na Kosovu i Metohiji, kada je izvšen genocid nad njima, kada je izvršen Holokaust nad njima, tako da tu ima bezbroj mogućnosti da se nove generacije uče na pravim temeljima i da kroz te prave primere grade jedno tolerantno i demokratsko društvo", kazao je Damjanović.

Sličnog je mišljenja i Kejleb Vau. "Ja mislim da je neprihvatljivo da se ta kuća renovira bez nekog spomenika, moramo da uzmemo u obzir tu mračnu istoriju koja stoji iza te kuće. Možemo da uzmemo nemački ili italijanski primer gde su na neki način integrisali tu fašističku arhitekturu u javni prostor", kaže Vau.

Na pitanje, kako tumače povlačenje EU i UNDP-a iz projekta, učesnici debate su kazali: "Da budem iskren, ja mislim da retko ko ko dolazi iz Evrope ili Amerike zna nešto mnogo o istoriji Kosova pre 90-ih godina. Ja mislim da su oni tu inicijativu pokrenuli možda bez da znaju sve što stoji iza svega toga. Ne mogu da kažem da su oni to uradili zlonamerno nego jednostavno nisu znali i nisu imali celu sliku tog objekta", kaže Kejleb Vau .

"Pozdravljam jednu takvu odluku da se privremeno zaustavi izgradnja objekta sve dok se ne izvrši denacifikacija našeg društva. Kada se stvore pozitivni uslovi da sutrašnja ta građevina ispuni zahteve jednog zdravog demokratskog društva svojom namenom, koja može biti različitog tipa, što da ne i Muzej Holokausta ili Muzej žrtava zločina u Drugom svetskom ratu", kazao je Miloš Damjanović.

Profesor Spahiu ističe da je pokretanjem rasprave o rekonstrukciji kuće Džafera Deve, on zapravo dobio na značaju i da je u pozitivnom smislu izvršena njegova mitizacija, te da je zaustavljanje radova bila velika greška u tom smislu.