Jevtić: Na Kosovo za pet meseci vratilo se 101 raseljeno lice

vesti 12.06.2016 Radio Kontakt plus

Ministar za povratak i zajednice u kosovskoj vladi Dalibor Jevtić izjavio je da je u prvih pet meseci ove godine na Kosovo vraćen 101 povratnik i da je u planu da se ovoj godini izgradi oko 130 kuća za povratnike.

Ministre Jevtiću, koliko se povratnika vratilo u prvih pet mesei ove godine na Kosovo?

- Prema trenutnim podacima s kojim raspolažemo dakle imamo 101 osobu koja je vraćena u prvih pet meseci i u ovom trenutku se gradi negde oko 15-ak kuća, dakle njih nismo uključili u ovaj broj, tako da ćemo nakon ovih prvih 6 meseci imati zvaničan izveštaj oko broja povratnika. Ono što želim da istaknem jeste da je taj broj u odnosu na prvi period prošle godine 2015.veći, ali to je usled činjenice da u prvih pet meseci prošle godine smo imali samo jednog povratnika i onda smo zbog svih onih političkih dešavanja nakon povraka Srpske liste u institucije Kosova krenuli opet da radimo povratak i to je jedini razlog. Ako gledamo generalno ovaj broj je manji od onog što mi jesmo negde planirali, a plan inače za ovu godinu jeste da kroz razne projekte izgradimo negde oko 130 kuća i kroz taj proces dakle da vratimo veći broj ljudi koji je bio prošle godine. Ovo ne zavisi, implementacija ovoga neće zavisiti samo od same volje za povratkom već i zbog i usled nekih drugih faktora, posebno tu želim da istaknem problem koji imamo sa uzurpiranom imovinom.

Gde se vratilo ovih stotinjak povratnika?

- Dakle najviše imamo u Metohiji, najveći broj, dakle onih koji su se vratili Istok, Klina, Peć, imamo jedan deo koji je odlučio da umesto Uroševca i Prizrena sada živi u Štrpcu, određeni broj se vratio u Pomoravlju u opštini Gnjilane, radimo povratak dakle i u centralnom delu Kosova u opštini Priština recimo u Donjoj Brnjici trebamo da započnemo uskoro sa izgradnjom jedne kuće za porodicu koja će se vratiti iz Kruševca, dakle u različitim delovima Kosova u skladu sa onim što jesu zahtevi samih raseljenih se povratak i radi.

Šta vam govori ovaj broj od 101 povratnika koji se vratio?

- Taj broj nam pre svega govori da smo daleko od cilja. Ako znamo da je i dalje broj raseljenih preko 200 hiljada. Taj broj nam takođe govori da još uvek nema one visine želje za povratkom koju bismo mi želeli da vidimo. Dakle, mi smo bili u prilici da u proteklih nekoliko dana razgovaramo sa raseljenima i u Crnoj Gori i u Srbiji, na različitim mestima gde su oni raseljeni i videli da tu još uvek postoji dilema da li da se vrate ili da ostanu tamo gde su trenutno sada. Sa druge strane, ovaj broj nam govori još uvek da imamo problema u društvu, pomenuo sam pitanje uzurpirane imovine, takođe imamo problema koji se odnose na pitanje ekonomske prirode, imamo problema koji se odnose na ona životna važna pitanja poput obrazovanja, zdravstvene zaštite, ali svakako i ono pitanje koje se odnose na bezbednost u pojedinim opštinama. Incidenti koji su se u poslednje vreme desili u opštini Istok, krađa imovine povratnicima, napad bombom je nešto što svakako odmaže čitavom procesu povratka.

Pomenuli ste uzurpiranu imovinu, kako vidite rešenje tog problema?

- Mi smo dali vrlo jasnu preporuku i o tome sam bio u prilici da razgovaram sa ministrom pravde Kosova gospodinom Kučijem, da se formira poseban sudski panel koji će se baviti jedino pitanjem uzurpirane imovine i dakle ovo je preporuka ne samo Ministarstva za zajednice i povratak, ovo je preporuka relevantnih institucija u vladama Crne Gore, Makedonije i Srbije koji su u okviru regionalne konferencije zajedno sa međunarodnim predstavnicima, pre svega misijom  OEBS-a i UNHCR-om ove preporuke dali. Ove preporuke su usvojene inače i na međuministarskoj grupi za povratak i sada nam je samo potrebna implementacija istih, dakle potrebno nam je formiranje posebnog sudskog panela koji će se baviti pitanjem uzurpirane imovine, rešiti sva ona pitanja koja se odnose na ovaj problem, jer ćemo samo tako biti u prilici da na pozitivniji način govorimo o uklanjanju ove prepreke sa puta povratka koje trenutno imamo.

Recite mi, pomenuli ste donekle, ali kakve su projektovane brojke kada je u pitanju povratak ove godine?

- Dakle mi smo negde planirali u okviru finansijskih mogućnosti, ne u okviru onih drugih, da ove godine izgradimo negde oko 130 kuća, dakle taj broj bi negde vratio do sedam stotina lica i mi negde ciljamo da upravo sa tim brojem i ovu godinu završimo. Međutim, ja želim da istaknem da je upravo i pokrenuta ta regionalna inicijativa da bismo ovo pitanje rešavali na drugačiji i kvalitetniji način. Upravo je i odluka Vlade Srbije, tj. Kancelarije za Kosovo i Metohiju da krene sa izgradnjom tj. implementacijom projekta 'Sunčane doline' jako važno pitanje, jer ćemo na taj način biti u prilici da vratimo 1500 raseljenih lica samo kroz taj projekat, dakle to će biti veliki doprinos Vlade Srbije i mi takođe očekujemo pomoć i podršku i drugih institucija, jer Ministarstvo za zajednice i povratak sa budžetom kojim raspolaže, sa činjenicom da se mi ne bavimo samo pitanjem povratka već i drugim veoma važnim pitanjima iz oblasti poštovanja prava nevećinskih naroda na Kosovu, dakle usled svega toga nama je potrebna pomoć svih onih institucija koje mogu da pomognu da bi taj povratak bio veći i ono što je krajnji cilj, a to je da taj proces, to pitanje povratka završimo u što kraćem roku. Kada govorim o povratku generalno i kada govorimo o problemu raseljenih lica, ja moram da istaknem ono što jeste i ono što mi u komunikaciji sa raseljenima ističemo, a to je da će oni morati da se odluče da li žele da se vrate ili žele da ostanu tamo gde su trenutno raseljeni, ako žele da ostanu da tamo njima obezbedimo da imaju dostojan i pristojan krov nad glavom , dostojne i pristojne uslove za život, što podrazumeva da sa vladama u mestima, dakle, da li je to u pitanju Srbija, crna Gora ili Makedonija da tamo njima takođe sagradimo i obezbedimo ove uslove.

Kada će biti nastavljen dijalog u Briselu, je l' imate informaciju?

- Pa on se očekuje vrlo brzo nakon formiranja nove Vlade Srbije. Ono što jeste pitanje važnije od toga kada će se dijalog u Briselu nastaviti jeste na koji način će se razgovarati o drugim važnim temama ako još uvek nismo u prilici da se implementira ono što je već prethodno dogovoreno. Dakle, vi i ja možemo da sednemo da razgovaramo o nekom problemu koji trebamo da rešimo, ali nećemo imati onu vrstu poverenja koju bismo trebali da imamo u rešavanju tog problema ako prethodno nismo vi ili ja ispoštovali ono što smo prethodno dogovarali. Dakle, vrlo je važno ovde krenuti i sa implementacijom onoga što je već dogovoreno, tu pre svega mislim na Zajednicu srpskih opština sa jedne strane, kako bismo druga važna pitanja u procesu koji se odvija u Briselu i dijaloga Beograda i Prištine nastavili da se rešavaju ostali problemi koje građani imaju.

Zbog čega su predstavnici Srba sa Kosova protiv popisa i šta građani dobijaju ako taj popis bude kvalitetno odrađen?

- Hajde da prvo kažemo da predstavnici Srba nisu protiv popisa, ali predstavnici Srba će uvek govoriti činjenično kada je o bilo kom procesu reč. Popis u ovom trenutku, po zaključku pre svega četiri gradonačelnika na severu Kosova ne može da se uradi na kvalitetan način, usled političke, bezbednosne i generalne situacije koja je trenutno na severu Kosova. Dakle, popis ne bi dao onaj rezultat koji treba da da i samim tim ne bi imao svrhu, već bi došli do onih podataka koji ne bi bili relevantni. Svedoci smo onoga što se desilo 2011. godine kada popis nije bio uspešan, posebno u opštinama sa srpskom većinom južno od Ibra, kada je bilo bojkota i kada je, eto primera, u nekim opštinama ispalo da ima manje Srba nego što to zaista i jeste, pa se onda utvrdilo da na biračkim spiskovima ima više građana u odnosu na broj koji su popisani, dakle, svi ti podaci ne daju onu informaciju koju treba da da i šta jeste cilj popisa kada treba da se dobiju svi podaci vezano ne samo za broj stanovnika, već i za jednu socijalnu kartu. Ja bih rekao za jedno činjenično stanje i zbog toga su četiri gradonačelnika, a mi to podržali kao predstavnici u Vladi Kosova, Skupštini Kosova, dakle kao i ostali gradonačelnici opština sa srpskom većinom podržali njihovu preporuku da se popis ne održi u ovom trenutku dok se ne steknu oni minimalni potrebni uslovi za jedan takav veoma važan proces.