Jaminijeva „borba“ protiv smeća

vesti 18.09.2019 Radio Gora, GračanicaOnlajn

U Gori je, kako i obično preko leta bude, i ove godine prošlo blizu 15 hiljada turista. Mnogi su svoje vreme koristili da se razonode i zabave, drugi su pravili sunete, svadbe, a najveći broj je iskoristio vreme da obiđe druge delove Kosova ili prošeta po poznatim izletničkim mestima u Gori.

Naša dijaspora donosi razna iskustva i kulturu iz zemalja u kojima aktuleno živi. Kod mladih, najčešće je to neko liberalnije ponašanje, valjda zbog „slobode“ koju imaju ovde, u svom rodnom kraju. Neretko se po sokacima može čuti kako mladi međusobno razgovaraju na nemačkom, francuskom, italijanskom, kao i na drugim jezicima. Na prvi pogled deluje interesantno, ali je to i važan pokazatelj da je nakon rata, veliki broj stanovnika napustio Goru i da polako gubi svoj identitet.

Ipak, ono što je isto za sve njih je da kada dođu, ne samo da mogu da vide smeće i drugi otpad u svakom naselju ili selu, već i sami ostavljaju za sobom, posebno građevinski otpad, pošto koriste leto i godišnje odmore da ruše stare i grade nove kuće. Ako se ovome doda i činjenica da je tokom leta utrostručen broj ljudi koji tu žive ili koriste odmor, poseban problem za domaćinstva je svakodnevno odlaganje smeća.
Mnoga sela Gore nisu uključena u sistem odnošenja smeća, pa su poneka sela postala prave deponije. Zbog čega opština ne preduzima korake da se po zakonu sva sela uključe u odnošenje smeća, pitanje je koje se sve češće postavlja.

Menadžer Sali Šalja kaže da, iako je bilo pokušaja da se sva sela uključe u ovaj sistem, u tome nisu uspeli.

„Imamo neku osnovnu komunikaciju sa opštinom, ali nam treba nešto više od toga. Treba nam podrška da se sva sela obavezno uključe. Takođe, treba nam podrška inspekcije da se sankcionišu prekršaji. Na primer, okolna sela koja nisu uključena u sistem odvoza smeća, svoje smeće bacaju ili na divlje deponije ili donose u Dragaš i pune kontejnere, izbegavajući tako plaćanje. Opština bi trebalo da na jednoj sednicia donese odluku da plaćanje bude obavezno, na način kako su to uradili u Prizrenu i da nas podrži inspekcijom, jer kako mi sada poslujemo, dođe mu kao da oni koji plaćaju to rade dobrovoljno. Mi svake godine povećavamo kapacitete, kao priprema za sveobuhvatno uključivanje u sistem i moram da napomenem da u opštini postoji Kancelarija za zajednice, preko koje može mnogo toga da se pomogne, ali za sada mi nismo imali nikakvu pomoć“, kaže Šalja.

Ako je i problem da se stanovnici sela Gore ubede da treba da se uključe u sistem redovnog odvoza smeća, činjenica je da postoji institucionalna nebriga oko redovnog održavanja turističkih destinacija. Upravo su izletnička mesta prepuna raznog otpada i smeća. Nemar je i samih turista, koji su izgleda zaboravili da svojim primerom treba da pošalju poruku da treba brinuti o životnoj okolini. Međutim, uvek postoji izuzetak svojoj okolini, naravno ima tu i izuzetaka.

Muslija Jamini već 30-ak godina živi u Danskoj i svoj godišnji odmor u Gori najčešće koristi da ukloni smeće.

„Ja odavno živim u Danskoj i zahvaljujući danskoj kulturi i brizi za očuvanje okoline, dobio sam veliku želju da u granicama svojih mogućnosti pomognem Gori, da barem malo liči na Dansku, to jest da nema smeća na sve strane. Gora je mnogo zapuštena i prljava. Raznog smeća ima na sve strane, plastike, najlona flaša i čega ne. Ja sam prošle godine samoinicijativno počeo sa čišćenjem seoske mahale u samom Zlipotoku, a ove godine sam baš obilazio turističke destinacije, od Vlaške kod Vraništa, pa sve do Ciganske česme u planini kod Restelice, na putu ka Makedoniji. Evo malo statistike, ako se u Restelici dnevno odlaže po pet tampera smeća, koje se izbacuje kod tunela, na godišnjem nivou je 1. 825 tapera. Isto toliko tona smeća se odlaže samo kod tunela. Zamislite koliko je to smeća. Nisu samo tuneli, tu je i 'ciganska česma', tu su buništa u svakom selu, tu su Vlaška, Mlički most, Rapča i gde sve ne. Mala smo sredina, ali kad ovako pogledate na ovaj problem, stvaramo mnogo smeća“, kaže Jamini.

On sam kupuje najkvalitetnije najlonske džakove za smeće, skuplja papir, kese, razni otpad od plastike.

„Kada nakupim podosta toga, ubacujem u svoj automobil i vozim u Dragaš. Ja mogu skupiti nešto malo turističkog smeća, ali bunjišta kao kod resteličkih tunela, kod Mličkog mosta, kod Kukaljana, za to već treba da se pobrinu ozbiljne institucije."

On kaže da unutar sela ima dosta smeća, jer nema kontejnera, zbog čega sve završava na ulici i u prirodi.

“Mnogo danskog iskustva bih mogao da prenesem da se kvalitetnije pripremamo za otpad koji svakodnevno proizvode ljudi, ali najvažnije od svega je edukacija. Mi koji dolazimo iz uređenih zemalja, malo više sami pazimo i prenosimo iskustvo na meštane na Kosovu. Ima na Kosovu organizacija Danida, siguran sam da bi u mnogome izašla u susret, kada bi neko tražio. Kada govorim Gora, jednako tako mislim i na Opoje, mada moram priznati da je u Opoju mnogo bolja situacija, jer sam obišao i Opoje želeći da sakupljam smeće, ali nisam našao situaciju gde je bila potrebna moja intervencija“, objašnjava Jamini.

Sali Šalja kaže da ima 99 divljih deponija u dragaškoj opštini i da je opština izdvojila neka sredstva za njihovo čišćenje. Smatra da je problem što mora da se otvori tender i da se ne zna ko će ga dobiti. Zbog toga kaže da bi trebalo da se razgovara sa „Eko regionom“ da preuzme obavezu uklanjanja ovih „crnih tačaka“ i da se po propisu smeće odvozi do deponuje koju menadžira upravo „Eko region“.

Dragaš je poznat po svojim prirodnim potencijalima i lepotama koje rado posećuju turisti iz inostranstva, sa samog Kosova i iz dijaspore. Zbog toga je potreba da se što pre reši problem nagomilanog smeća, jer ne samo da bi se tako stvorili bolji uslovi za život samih stanovnika ovih sela, nego i doprinelo razvoju turizma.