Imovina na briselskom stolu - prvo koncept pa razgovori o Gazivodama, Brezovici, Šar-planini
vesti 10.09.2020 RTS
Jedna od najtežih tema u pregovorima Beograda i Prištine - pitanje imovine stigla je na briselski sto. Pravo polažu obe strane, ali su materijalni dokazi na strani Srbije.
Za ono što je Priština uzurpirala, Beograd i dalje redovno plaća kredite koji se mere stotinama miliona evra.
Milionima se meri i vrednost privatne imovine Srba koji bitku za ono što im je oteto vode pred kosovskim institucijama.
Jezero od kojeg zavisi najveći deo kosovske privrede i stanovništva - vodu iz Gazivoda pije oko 800.000 stanovnika KiM, a gotovo polovina severa struju dobija iz hidroelektrane Gazivode.
Bez te vode ne bi mogla da funkcioniše ni termoelektrana Obilić.
Beograd proizvodi vodu i eneregiju, Priština je samo isporučuje do potrošača.
Pravo upravljanja traže obe strane, a prihode za sada ubira samo Priština.
Ljubiša Mijačić, stručnjak za resurse iz životne sredine kaže da je jedino pravo rešenje da dođe do podele proizvodnje i distribucije gde bi Beogad apsolutno kontrolisao proizvodnju, a Priština distribuciju.
"I u takvim tržišnim uslovima gde jedna strana kupuje, a druga prodaje, obe strane gube ukoliko nema zajedničkog interesa čak i finansijskog. To bi na duži rok obezbedilo tržišni mehanizam za pomirenje i stvaranje emonomske sasradnje Prištine i Beograda a samim tim i kreiralo uslove za nomralizaciju na drugim poljima", ističe Mijačić.
Normalizacija odnosa cilj je i pregovora u Briselu gde je na dnevni red posle sedam godina stiglo pitanje imovine na KiM.
Oko 60 odsto, prema podacima Kancelarije za KiM, pripada Republici Srbiji, njenim građanima i SPC.
Koncept razgovora o imovini
Marko Đurić, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju kaže da se još uvek razgovara o konceptu razgovora o imovini.
A kada se usvoji koncept, pregovaraće se o Brezovici, nacionalnom parku Šar-planina, aerodromu, vlasništvu EPS-a, Pošte, Srbijašuma, Železnica, svemu što je Priština jednostranim potezima od 2008. godine konfiskovala i proglasila svojinom Kosova.
Duško Čelić, docent na Pravnom fakultetu u Prištini smatra da Srbija mora da insistira na restituciji državne, javne i društvene svojine.
"To bi u praksi značilo vraćanje u naturi onoga što je oduzeto svuda gde je to fizički moguće. Tamo gde to nije moguće vraćanje neke zamenske nepokretnosti, a gde ni to nije moguće - onda bi u obzir dolazila novčana kompnezacija ili novčana restitucija", kaže Čelić.
"Papiri za svaki šraf koji smo uložili na KiM"
"Mi imamo papire za svaki šraf koji smo uložili u prethodnim generacijama na KiM i mi smo, kada je reč o imovini, na svom terenu jer Srbi imaju papire, tapije, zemljišne knjige koje dokazuju koliko je obimno naše prisustvo na KiM", kaže Đurić.
Očekuje da za ono za šta postoje validni dokazi i dokumenti bude vraćeno pravim pravičnim vlasnicima a to su "država Srbija i naši ljudi".
A njima je prema podacima koje je prikupio docent Pravnog fakulteta u Prištini uzurpirano oko milion katastarskih parcela.
Hiljade hektara obradivog zemljišta, stanova i kuća Srbi pokušavaju da povrate duže od dve decenije.
Postupci se, međutim, vode pred kosovskim sudovima i institucijama.
Dr Čelić kaže da mora da se insistira na uvođenju nekog međunarodnog mehanizma, da se ne sme prepustiti vlastima u Prištini da presuđuju i izvršavaju po tim pitanjima kao i da nužan neki međunarodi izvršni mehanizam.
Tačna vrednost srpske imovine na Kosovu i Metohiji nije poznata, ali se meri milijardama evra.
Samo imovina EMS-a i EPS-a na KiM vredi gotovo tri milijarde.