I Kosovu potrebna komisija za istraživanje ubistava novinara

vesti 15.02.2017 B92,Insajder

Slučajevi trinaest ubijenih novinara na Kosovu od avgusta 1998. do 2005. do danas nisu rasvetljeni. Predstavnici novinarskih udruženja koja okupljaju i srpske i albanske novinare smaraju da bi formiranje komisije za istraživanje ubistava novinara na Kosovu moglo da pomogne da se u tim slučajevima pronađu dokazi i pokrenu procesi.

Slučajevi trinaest ubijenih novinara na Kosovu od avgusta 1998. do 2005. do danas nisu rasvetljeni. Predstavnici novinarskih udruženja koja okupljaju i srpske i albanske novinare smaraju da bi formiranje komisije za istraživanje ubistava novinara na Kosovu moglo da pomogne da se u tim slučajevima pronađu dokazi i pokrenu procesi.

Problem je što godinama u tim slučajevima ništa nije urađeno, pa se i osnovni podaci razlikuju. Tako ni podaci o broju ubijenih nisu usaglašeni. Dok EULEX u svojoj bazi ima 11 registrovanih slučajeva, novinarska udruženja su registrovala 12, a OEBS je iz relevantnih izvora došao do 13 ubijenih. Ovi podaci saopšteni su na konferenciji OEBS-a o bezbednosti novinara u Jugoistočnoj Evropi pod nazivom "Zaštita novinara odbrana istine". 

Za istrage ubistava novinara prvo je bio zadužen UNMIK, zatim EULEX a u međuvremenu ti slučajevi prelaze u nadležnost lokalne policije i tužilaštva. Dok se menjaju nadležni, dokaza nema pa ni okrivljenih. 

Šefica Eulexa Aleksandra Papadopulo rekla je da ta misija nije dobila dovoljno dokaza kako bi slučajevi ubijenih novinara bili rasvetljeni. 

"Ovde je reč o slučajevima koje je EULEKS nasledio od UNMIK-a i nemamo dokaze. Pozivam sve koji imaju informacije da nam ih dostave. Većina ovih slučajeva obustavljena je, ali može biti pokrenuta ako se pronađu dokazi" rekla je Papadopulo. 

Ni kosovska policija nema više informacija rekao je zamenik direktora policije Naim Redža. 

Komisija za istraživanje ubistava kakva od 2013. postoji u Srbiji mogla bi biti model za formiranje sličnog tela na Kosovu. 

"Mora postojati politička volja da bi ova komisija radila", smatra Veran Matić, predsednik komisije u Beogradu. On smatra ne postoji idealan model i da su svi ti slučajevi specifični. 
"To bi trebalo da da podršku radu tužilaca i pomogne sudovima", navodi Matić. 

Osnivanje komisije je potrebno kako bi se bilo šta u ovim slučajevima pokrenulo smatraju predsednici Udruženja novinara Kosova Skeljcim Hisenaj i udruženja novinara Srbije na Kosovu Budimir Ničić. 

"Umesto da čekaju dokaze, bilo bi logičnije da su ih tražili", smatra Ničić. 

On je imenom i prezimenom naveo sve ubijene kolege na Kosovu objašnjavajući za svakoga od njih u kojoj fazi je istraga. 

Najstariji slučaj je otmica Ranka Perinića i Đure Slavuja koji su radili za radio Prištinu u avgustu 1998. godine. O njihovoj sudbini se ne zna ništa do danas. Poslednji registrovan slučaj je ubistvo Bardulja Ajetija, novinara Bota sot u junu 2005. 

U Crnoj Gori formirana nova komisija 

Komisija za istraživanje napada na novinare u Crnoj Gori formirana je 2015. godine, ali nije dala rezultate. 

"Na dan formiranja komisije, dok smo završavali novine, na redakciju je bačeno pola kilograma eksploziva. To je bila poruka da im ne možemo ništa", kaže Mihajlo Jovović, urednik Vijesti i član komisije za istraživanje napada na novinare. 

Nakon brojnih problema i ne dostavljanja potrebne dokumentacije, promenjena je organizacija crnogorske komisije tako što je sada u komisiji šef unutrašnje kontrole policije. 

Novinarke najugoženije na internetu 

Prema podacina OEBS-a novinarke su na internet i društvenim mrežama najčešće mete napada. 

"Pisala sam o ekstremnim vernicima, u okviru jednog istraživačkog projekta. Tada su počele pretnje. Uzeli su sliku mog sina sa facebook-a obučenog kao spajdermena i napisali da je to moje dete u đavolskom kostimu. Nije bila strašna samo ta objava, nego i desetine komentara ispod nje. Proglašena sam anti muslimankom, počele su da mi stižu pretnje u kojima se pominjao moj sin. Detetu sam četiri puta menjala školu, jer su znali svaki njegov korak i objavljivali ga na mrežama uz pretnje. Sve sam prijavljivala policiji. Ali oni koji nam prete nikada nisu pronađeni", ispričala je Arbana Džara novinarka i urednica lista Zeri. 

Ona je bila samo jedna od sedam online novinarki iz Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore koje su ispričale slična iskustva. 

Svima je zajedničko da policija i istražni organi nisu učinili ništa kako bi oni koji prete bili kažnjeni.