I posle 20 godina, Srbi na Kosovu bez elementarnih prava

vesti 04.10.2019 Radio Kontakt plus

Čija je imovina, čija je crkva, ima li povratka, koja dokumenta važe, šta se dešava sa jezikom... samo su neka u nizu pitanja koja su i dan-danas upitna za srpsku zajednicu na Kosovu.

I dok se u realnom svetu rešavaju problemi na globalnom nivou, Srbi na Kosovu se bezmalo već dve decenije suočavaju sa čitavim spektrom uskraćivanja elementarnih prava, što se i te kako kosi sa osnovnim postulatima savremenog društva.

“Pristali smo na kompromis i izgubili nedodirljiva prava”

“Potroši se čovek godinama 'prežvakavajući' iste teme i to kada imate staž 20 godina u kom su vaši rezultati minorni, onda ste ogorčeni”, reči su ovdašnjeg istaknutog književnika i novinara, Živojina Rakočevića.

I kada jedan takav čovek, koji je oličenje neiscrpne borbe za prava Srba izgovori ovakve reči, s punim pravom se zapitaš ima li svrhe da nastaviš tamo gde je on stao, jer sve se čini da je to “Sizifov posao”.

Šta je dovelo do toga da srpska zajednica na Kosovu izgubi prava koja joj neizostavno pripadaju? Umemo li sebi samima da objasnimo šta nam se dešava? Na sve ovo pokušao je da odgovori Živojin Rakočević na nedavno održanom okruglom stolu „Interesi srpske zajednice na Кosovu”, koji su organizovale NVO Aktiv i Forum za razvoj i multietničku saradnju (FDMC), u Centru građanske energije u Gračanici, a podržala Кosovska fondacija za otvoreno društvo (КFOS).

„Mi Srbi i Albanci imamo jedan zajednički problem, a to je nedemokratski kontekst koji su formirali Albanci i međunarodna zajednica. Mi smo kasnije došli u taj nedemokratski kontekst. I sada se u njega integrišemo. Kažu: 'Integrišite se'. Pa kako da se integrišemo u nedemokratski kontekst? Mi smo u nedemokratskom kontekstu preživeli i evo, pojavile su se nedecentralizovane opštine koje je trebalo da nam pruže nekakvu vrstu zaštite. Mi smo dobijali plate, a gubili slobodu unutar našeg geta. Dakle, vi dobijate institucije, ali više nemate slobodu onakvu kakvu ste imali. Uspostavljanje demokratskog konteksta je proces koji nije završen u proteklih 20 godina. Ne vidimo uopšte perspektivu u kojoj će nedemokratski kontekst da se reformiše u neko prihvatljivo demokratsko rešenje u kom bi mogli slobodno da dišemo, onda vi po prirodi stvari ostajete sami. Ostajete u svojim zajednicama koje su na silu konstituisane. Sada imamo jedan konstituisani geto. Sada Mitrovica postaje konstituisani geto. Tom getu nedostaje kompletan spektar prava - sloboda izbora, mišljenja, imovina, crkva, povratak, jezik, potpuno važeća dokumenta... To su nedodirljiva prava, to su prava sa kojima nema kompromisa, jer su ona sloboda, a sa slobodom u tom kontekstu, nema kompromisa. Mi smo pristali na kompromise i izgubili smo ova prava. Mi smo došli do tog nivoa poraza da možemo razgovarati o svemu“, objašnjava Rakočević i dodaje: „Pa ne možemo baš o svemu razgovarati. To je čitav spektar nedodorljivih prava koja su vaša lična autonomija. Neću da razgovaram o nedodirljivim pravima. Vrednosti su vaše, ali vlasništvo je moje.“

(image)

I Miodrag Milićević, ispred NVO Aktiv je mišljenja da su elementarna prava neupitna. Brine ga, kaže, nedostatak odgovornosti prema građanima, bez obzira kojoj zajednici pripadaju, a srpska zajednica je, dodaje, direktno najviše pogođena neefikasnošću i nezainteresovanošću ključnih aktera za probleme sa kojima se ova zajednica susreće.

„Lično sam kao čovek razočaran postojećim stanjem, gde mi pričamo o elementarnim stvarima 20 godina nakon okončanja konflikta. Dakle, mi za 20 godina očekujemo da kao društvo daleko više napredujemo u odnosu na postojeće stanje. Na Kosovu, upravo zbog ogromnog nepoverenja koje i dalje vlada među zajednicama, zbog drugačijih prioriteta, pre svega političkih prioriteta ključnih nosioca vlasti i zbog delimično nezainteresovanosti pređašnjih političkih elita za prave probleme srpske zajednice, to su ključni razlozi zbog čega smo tu gde jesmo.“

„Ključni interesi srpske zajednice na Kosovu“

U cilju da se artikulišu pitanja od presudnog značaja za srpsku zajednicu na Kosovu, da se predvide moguća rešenja, te da se nadalje usmere ka donosiocima odluka na centralnom nivou neposredno nakon predstojećih parlamentarnih izbora 6. oktobra, kreiran je predlog praktične politike, čiji je sažetak u ime zagovaračke platforme “Empirika” predstavljen danas u Prištini.

Neke od glavnih preporuka su da se nastave razgovori oko formiranja Zajednice srpskih opština, da se kosovske institucije pozabave uzurpiranom imovinom Srba, ali i da se zaustavi migracija Srba, naročito mladih.

Sledeći korak posle izbora je, ističe Milićević, da se preporuke objedine i da se ciljano upute, pre svega novoj kosovskoj vladi, ali i Vladi u Beogradu, zatim ključnim resornim ministarstvima unutar kosovske vlade, koja su direktno nadležna za rešavanje tih pitanja i naposletku samoj međunarodnoj zajednici.

„Svaka vlada, bez obzira na svoj sastav, nosi zakonsku obavezu da implementira sve ono na šta se zakonski obavezala. Međutim, to u praksi na Kosovu nimalo ne funkcioniše i to je pre svega inicijalni razlog zbog čega sve ovo i radimo. Sa druge strane, politički predstavnici imaju drugačije prioritete, koji su više politički obojeni i dosta često zaboravljaju na realne potrebe građana, pogotovo nakon završetka predizborne kampanje.“

(image)

Mehanizami koji bi sankcionisali na odgovarajući način sve one koji ne postupaju po zakonu ili ignorišu postojanje zakona ili ga pak parcijalno primenjuju, prema rečima Milićevića, ne postoje. Rešenje vidi u, kako kaže, agresivnijoj kampanji - da se ciljano prilazi institucijama i traži daleko veća odgovornost u rešavanju ključnih pitanja.

Otvaranje formalnih kanala komunikacije sa političarima, pre svega sa budućim predstavnicima iz srpske zajednice i pomoć medija, su ključni u kanalisanju zahteva srpske zajednice, smatra on.

„Samo tom sinergijom, zajedničkim naporima civilnog društva, medija, uz saradnju sa ključnim nosiocima političke vlasti na Kosovu, moći ćemo nešto da pokrenemo. Međunarodna zajednica je ključni činilac u osnovnoj podršci koja ponekad zna da prevagne i da pomogne u rešavanju nekih pitanja“, zaključuje Milićević.

Inače, ovo je još jedan pokušaj predstavnika civilnog sektora da se javnosti i institucijama predoče problemi srpske zajednice na Kosovu. Da li će ostati samo inicijativa, što je mnogo puta do sada bio slučaj ili će svojim preporukama koje je proizvela, dospeti do odgovornih institucija i pojedinaca, i unaprediti, bar delom, elementarna prava Srba na Kosovu, saznaćemo u periodu koji sledi.

(image)