Hiljadu godina Prizrenske episkopije

vesti 18.12.2018 Politika

Hiljadu godina od prvog pomena Prizrenske episkopije proslavlja se ovih dana na Kosovu i Metohiji i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. 

Proslava ovog velikog jubileja počela je bdenijem u Crkvi Bogorodice Ljeviške u centru Prizrena, gde se okupilo više od dve stotine vernika i gostiju. Stigli su po kiši i mraku, ulaze polumokrih kaputa, korača se oprezno uz sveće, jer ova crkva na listi Uneskove svetske kulturne baštine nema osvetljenje, nema grejanje. Istoričari se slažu da je sedište te prve episkopije bilo najverovatnije na ovom mestu.

„Zenica oka mog, gnezdo je lepote tvoje”, izgovara stihove persijskog pesnika Hafiza mitropolit Amfilohije dok mu iz mantije i usta izlazi para od hladnoće. Neki davni poštovalac umetnosti urezao je ove stihove u ljeviške freske pre nego što je, polovinom osamnaestog veka, pretvorena u džamiju. „Ovaj grad ima poseban blagoslov božiji među mnogim zemaljskim gradovima”, dodao je mitropolit, podsetivši na istorijski značaj, kao i na dane pogroma 17. marta 2004. godine, kada su pravoslavni Prizren i crkva teško postradali.

U prvoj povelji vizantijskog cara Vasilija Drugog za Ohridsku arhiepiskopiju, 1019. godine, pominje se Prizrenska episkopija kao deo Ohridske arhiepiskopije. Episkopija je nesumnjivo nastala u desetom veku, ali je ovo njeno prvo pominjanje u istorijskim izvorima.

„U srednjem veku imala je veliku ulogu u razvoju ne samo srpske države nego i srpske duhovnosti i umetnosti. U novom veku, posebno od ukidanja Pećke patrijaršije, njen značaj bio je višestruk”, kaže za „Politiku” dr Aleksandra Novakov, sekretar Kosovskometohijskog odbora Matice srpske. Rođena Prizrenka i poznavalac istorije ovog grada govori da su za vreme Osmanskog carstva, nakon 1776, na episkopskom tronu prevlađivali Grci, da je bilo i Srba, kao i da se njena delatnost, pored duhovnih, prenosila i na nadležnosti svetovnih vlasti: „Jedna od glavnih njenih uloga bilo je sprečavanje nasilnog, ali i nenasilnog prelaska u islam. Mitropoliti, kako su se verski poglavari zvali u okviru Osmanskog carstva, spasili su mnoge Srpkinje, hrišćanke, od primanja islama i nasilne udaje za inovernike”, kaže dr Novakov.

Predavanje „Hiljadu godina Eparhije prizrenske”, u prepunoj svečanoj sali Prizrenske bogoslovije „Sveti Kirilo i Metodije”, održao je umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački Atanasije. Posebno se osvrnuo na savremene događaje i ličnosti, ističući složeno vreme u kojem je 33 godine na episkopskoj katedri u Prizrenu proveo počivši patrijarh srpski Pavle.

U sklopu obeležavanja jubileja svečanu liturgiju u obnovljenoj Crkvi Svetog Đorđa služili su pred brojnim zvanicama i gostima mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkopi: raško-prizrenski Teodosije, mileševski Atanasije, bregalnički Marko i umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije.