Finansijska stabilnost i bezbednost - i dalje najveći problemi medija na Kosovu
vesti 24.05.2022 Kim
Najveći problemi medija na Kosovu jesu njihov položaj, ekonomska održivost i sve veći broj pretnji i napada na radnike u ovoj branši, saglasni su učesnici debate koja je održana u Čaglavici.
Kosovo se, prema Svetskom indeksu slobode štampe, koji objavljuju Reporteri bez granica, popelo na 61. poziciju i poslednjih godina beleži blagi rast.
Međutim, članica Izvršnog odbora Udruženja novinara Srbije na Kosovu, Maja Fićović, smatra da je sloboda medija u čitavom svetu tokom pandemije korona virusa opala.
"Da bi se ostvarile medijske slobode i da bi se za njih borili - prvo je potrebno da imamo jake, stabilne i nezavisne medije. Da bismo imali nezavisne medije - trebalo bi da imamo samostalno finansiranje, a ja ne znam koji to mediji mogu na Kosovu. Mediji su u kritičnoj situaciji kada je u pitanju finansiranje. Ukoliko se finansirate na neke druge načine, imate uticaj politike i nekih drugih nezavisnih institucija. Novinari su pod velikim pritiskom. Ono što ja vidim, tokom prethodnih 20 godina nije zabeležen veliki napredak, još mnogo treba da se radi da bi zaista mediji bili stub demokratije", rekla je Fićović.
Zamenik direktora Odeljenja za demokratizaciju pri misiji OEBS na Kosovu, Dane Koruga, kazao je da su zakonski okviri dobri, ali da je finansiranje medija uglavnom loše.
"Zakonodavni i pravni okvir na Kosovu je dosta dobar. Kada govorimo o finansiranju i prihodima medija na Kosovu - znamo da je to ograničeno. Određeni mediji funkcionišu kao neprofitne organizacije - dobijaju novac i ugrožavaju nezavisne medije. Trebamo da se fokusiramo na profesionalne medije, koji treba da budu objektivni, nepristrasni i ravnoravni u iznošenju stavova. Kosovo ima pluralističke medije i ljudi mogu da vide u medijima sta se nudi na Kosovu. Položaj novinara je i dalje zabrinjavajući. Niske plate, ugovori, nepostojanje sindikata - sve su to pitanja koja treba rešavati", dodao je Koruga.
Prema mišljenju predsednika Udruženja novinara Kosova, Džemailja Redže, pozicija Kosova na listi slobode izražavanja koju su objavili Reporteri bez granica jeste sporna.
"Novinari su neprestano izlozeni onlajn zlostavljanju. Bilo je 2021. godine ozbiljnih napada i onih koji su pretrpeli povrede. Svaka vlast utiče na rad novinara, a 2021. i 2022. godine došlo je do povećanja uticaja vlasti na medije. Mi branimo poziciju novinara koji mora da bude ekonomski stabilan. U odsustvu novinarskog sindikata mi pokušavamo da vlastima prenesemo zabrinutost i novinara i medija, pokušavamo da ubedimo preduzeća da se reklamiraju u medijima", rekao je Redža.
Jedan od najvećih problema medija na Kosovu jeste ekonomska održivost, složila se većina učesnika.
"Pandemija korona virusa dodatno je ugrozila srpske medijima na Kosovu. Bilo je nekih sitnih fondova za urgentnu pomoć, mnogo medija nije dobilo tu podršku. Kosovo nema tržiste, nema fabrike, nema razvijen marketing kroz medije... Problemi su ozbiljni. Redakcije su male, sve je manje ljudi u medijima i drastično pada kvalitet programa. Situacija nije sjajna, ali u narednom periodu moramo svi zajedno da radimo na tome da vratimo ugled ovoj profesiji. Što se ekonomske održivosti tiče - biće ozbiljnih problema, bojim se da će nastaviti da se gase i radijske i televizijske stanice na Kosovu", poručila je Fićović.
Direktor prizrenskog "Omega 3" radija, Ramče Kasi, saglasan je sa tim da je ekonomska situacija medija manjinskih zajednica na Kosovu veoma teška.
"Iz kojih izvora treba da se finansiraju nevećinski mediji, da bi mogli da opstanu? Zadnjih pet godina, mi kao radio ne možemo da platimo radnike. Ako nemate para - nemate ni kvalitetan program. Ako se radi stalno, potrebno je i da se menja oprema koja je skupa. Na osnovu iskustva koje sam stekao tokom 22 godine rada, niko od manjinskih medija ne moze da opstane ako se ne finansira iz nekog projekta ili ako nije privržen nekoj političkoj stranci. Veliki problem su i 'divlji' portali, za koje niko ne zna ni ko su ni šta su. Moramo tačno da znamo da li donacije idu u prave ruke. U budućnosti ne vidim opstanak nevećinskih medija bez nekih projekata", kazao je Kasi.
Povećan broj napada na novinare
Koruga se osvrnuo na povećanje napada i pretnji novinarima u odnosu na prethodne godine.
"Videli smo 13 incidenata, napada i pretnji novinarima - što je povećanje u odnosu na prethodne godine. Određene grupe i pojedinci se osećaju slobodno i snažno, pa zastrašuju i napadaju novinare. To je zabrinjavajući znak, a društvo treba da se bori i radi protiv toga. Trebalo bi da vidimo medije kao četvrti stub demokratije, koji služi građanima. Trebalo bi da se borimo za to da oni budu stabilni i efektni", rekao je Koruga.
Dodao je da su pretnje i napadi na novinare sve češće anonimni.
"Postoje nerešeni slučajevi, a time treba da se pozabavi pravosuđe. Što se tiče slučaja nestalih i ubijenih novinara - OEBS stalno pokreće ovo pitanje. Na pravosudnom sistemu je da postupa i procesuira ove slučajeve."
Udruženje novinara Kosova beleži sve slučajeve pretnji i zastrašivanja medijskih radnika, tvrdi predsednik Redža.
"Na osnovu statistike u policiji, vidimo da postoji trend povećanja napada na novinare. Jedan slučaj je bio sa teškim telesnim povredama, dok su većina pretnje upućene onlajn. Želimo da se rasvetle sva ubistva i kidnapovanja novinara. Apelujemo na pravosuđe da reše sve slučajeve", rekao je Redža.
Kada su mediji na Kosovu u pitanju, jedan od dugogodišnjih nerešenih problema jesu nerešeni slučajevi 19 kidanapovanih ili ubijenih novinara različitih etničkih zajednica.
Udruženje novinara Srbije i Društvo novinara Kosova i Metohije godinama unazad pozivaju nadležne da reše pomenute probleme.