Efikasnijim radom do izgradnje poverenja između institucija i žrtava nasilja

grad 20.10.2019 Radio Kontakt Plus

Na severu Kosova, za razliku od drugih regiona, ne postoji Sigurna kuća, iako za tim postoji velika potreba. Nešto najbliže tome, svojevrsno utočište, ali i mesto za savetovanje i druge vidove pomoći za žene žrtve nasilja jeste Centar za preventivno delovanje i zaštitu žena od nasilja(CPPW) u Kosovskoj Mitrovici, osnovan 2015. godine.

Za gotovo pet godina rada, kroz Centar je prošlo između 500 i 600 žena, kaže za Kontakt Plus Tijana Simić LaValley (CPPW).

“Neke žene su tu bile od početka do kraja njihovog procesa izlaženja iz braka ili veze, dok su neke dolazile samo za psihološku ili pravnu pomoć ili savet”.

Centar ženama žrtvama nasilja nudi psihološku i pravnu pomoć, pomaže im da dođu do relevantnih institucija, uče ih o njihovim pravima i mogućnostima.

Najvažnija, ključna stvar u svemu je poverenje, ističe Simić LaValley.

“Najbitnije je da kada dođe kod nas, ona zna da je tu sigurna. Mnoge žene jednostavno nisu spremne da odu u policiju, zbog nepoverenja prema institucijama. Neke od njih dugo dolaze kod nas pre nego što se odluče da nasilje prijave ili da odu od nasilnika. Mislim da to poverenje jeste ključna stavka u našem radu”. 

Centar svojim radom pokriva čitav sever Kosova. Najveći broj žena koji se javlja je iz Mitrovice i iz Zvečana, ali imaju slučajeve i iz Zubinog Potoka, Leposavića, kao i iz Gračanice i Štrpca.

Simić LaValley napominje da se najčešće javljaju žene iz urbanih sredina, dok jako malo onih u ruralnim sredinama zna svoja prava.

Zbog toga, ističe, sa njima treba više da se radi i treba da se obezbede mogućnosti za izlaženje iz veze i za reintegraciju. 
Žene se uglavnom teško odlučuju da prijave nasilje.

Međutim, napominje Simić LaValley, češće se odlučuju za taj korak ukoliko imaju gde da prijave nasilje i ako znaju da će slučajevi biti procesuirani.

U tom pravcu, ističe da je porodično nasilje veoma zastupljeno.

“Porast ili smanjenje ne postoji u nasilju, značajno. Jedino ima porasta ili smanjenja u prijavljivanju institucijama. I tu se vidi ta razlika – kad se integrisao sud 2017. godine, mi 2018. godine imamo najveći broj prijavljenih slučajeva. To su žene koje su čekale da taj sud profunkcioniše, kako bi prijavile slučajeve nasilja, dok druge tek treba da se ohrabre. I sad bi bilo lepo da broj prijavljenih slučajeva raste iz godine u godinu, a to može da se osigura samo tako što će da se izgradi poverenje između institucija i žena. A to poverenje se izgrađuje dobrim radom”. 

Osvešćenost kod svih pružalaca usluga je najbitnija, kao i to da sistem funkcioniše, ističe Simić LaValley.

Takođe, ukazuje , izuzetno je važno da svi akteri, svi pružaoci usluga moraju da prođu treninge, da znaju da prepoznaju nasilje, i kako da prepoznaju žrtvu.

Centar je od 2014. do kraja 2018. godine imao podršku Kancelarije EU na Kosovu.

Međutim, sada praktično rade volonterski, odnosno bez institucionalne ili druge podrške. 

“Od početka 2019. godine radimo na volonterskoj osnovi. Već smo imali slučajeve koji su u procesu, nismo mogli da prekinemo rad, prihvatamo i nove slučajeve, ali radimo smanjenim kapacitetom”.

Prema njenim rečima, saradnja sa Centrom za socijalni rad je odlična, a kada je pitanju policija, smatra da su službenice za porodično nasilje u stanicama Mitrovica i Zvečan negde i kao žene policajci i kao neko ko je zadužen za porodično nasilje, okružene svojim muškim kolegama i da tu nema mnogo razumevanja i saradnje. 

Ponovo se govori o otvaranju sigurne kuće na severu Kosova. Simić LaValley kaže da CPPW odnosno NVO “Žensko pravo”, koja rukovodi Centrom, u to nije uključena.

“Mi kao Centar radimo po principima Istanbulske konvencije i po njoj, specijalizovani servisi, koji uključuju sigurne kuće, treba da budu pruženi od strane nevladinih organizacija. Ono što mi znamo, a znamo jako malo, jer nema mnogo transparentnosti u celoj toj priči, jeste da je to institucija i to nije u skladu sa međunarodnim standardima, tako da ne znam kako će to da profunkcioniše i koliko će uspešno da radi ta sigurna kuća”.

Kako bi se problem nasilja smanjio, i na kraju suzbio, potreban je u prvom redu zajednički rad svih aktera, smatra Simić LaValley. 

“Moraju da postoje institucije, da postoji saradnja, i svako treba da radi svoj posao. Svi pružaoci usluga treba da budu osvešćeni o važnosti rešavanja jednog ovakvog problema”. 

Šef Misije OEBS na Kosovu ambasador Jan Bratu istakao je nedavno da kada je u pitanju nasilje nad ženama i nasilje u porodici, potrebno je više raditi sa organima pravosuđa kako bi se njihov rad poboljšao, i ukazao da se zakoni po ovom pitanju, iako postoje, ne primenjuju u praksi.

“Slabo kažnjavanje nasilnika šalje vrlo obeshrabrujuću poruku žrtvama” – rekao je Bratu na radionici “Uloga medija u podizanju nivoa svesti o nasilju nad ženama i nasilju u porodici”, u organizaciji Kancelarije Saveta Evrope u Prištini i Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu.

Na radionici je takođe istaknuto da pravosudni sistem na Kosovu mora biti oštriji u sankcionisanju u slučajevima porodičnog nasilja, a mediji redovnim izveštavanjem o ovoj temi i ‘stavljanjem na stub srama’ nasilnika, mogu doprineti suzbijanju izvršenja ovih krivičnih dela.

Šef OEBS-a je naglasio da je rad medija od suštinske važnosti kada je tema porodičnog i nasilja nad ženama u pitanju.

On je ukazao da su novinari u jedinstvenoj poziciji da kroz izveštavanje, na neki način preduprede izvršavanje krivičnog dela nasilja, stavljajući do znanja potencijalnim nasilnicima da će u slučaju vršenja nasilja biti krivično gonjeni i kažnjeni.

Izveštavanje medija, ukazao je Bratu, može ohrabriti žrtve da nasilje prijave.

Prema njegovim rečima, na Kosovu je, od početka godine, registrovano 798 slučajeva porodičnog nasilja – u 614 slučajeva žrtve su žene, a u 175 muškarci.

Takođe, dodao je, četiri žene ubijene su na Kosovu u slučajevima porodičnog nasilja u prvoj polovini ove godine. 

Na Kosovu postoji osam skloništa za žrtve nasilja, od toga, jedno u Novom Brdu namenjeno je ženama srpske nacionalnosti, dok je jedno sklonište na teritoriji opštine Zubin Potok u pripremi.

Šef OEBS-a je ukazao da se sva skloništa suočavaju sa nedostatkom finansijskih sredstava i ukazao da bi vlada trebalo da izdvoji određene fondove za njih.

Prijavi nasilje!

028 192

SOS telefon Udruženja Fenomena (Kraljevo) 0800 35 00 36 

Udruženje Fenomena iz Kraljeva  je neprofitna organizacija koja se bavi pitanjima poboljšanja života žena u lokalnoj zajednici, uvek uzimajući u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, životne sredine i socijalnog preduzetništva.

Ciljevi udruženja u oblasti rodne ravnopravnosti i socijalnog preduzetništva: osnivanje i pružanje novih socijalnih usluga osobama koje su preživele rodno zasnovano nasilje; podizanje svesti i obrazovanje posebno mladih ljudi i žena, ali i šire javnosti o pitanjima rodne ravnopravnosti i socijalnog preduzetništva; unapređenje mehanizama za implementaciju zakona relevantnih za poboljšanje rodne ravnopravnosti; promocija koncepta socijalnog preduzetništva.