Ðukanović protiv korekcije granice između Srbije i Kosova

vesti 20.04.2019 Tanjug

Predsednik Crne Gore Milo Ðukanović protivi se korekciji granice između centralne Srbije i Kosova, ne zato što, kako kaže, sumnja u sposobnost "dva lidera, Beograda i Prištine" da se o tome dogovore i dogovor implementiraju, već zbog toga što se pita šta su garancije da se sa takvim idejama neće nastaviti na Balkanu, ali i u Evropi. 
 

U intervjuu za BBC Ðukanović pita da li to znači da se time odustaje od modela multietnickog društva na Balkanu, da li se vraćamo u 90-te i jesmo li zaboravili na rat inspirisani tim idejama - da se naprave etnicki i verski homogenije i uvećane "velika Srbija, Hrvatska i Albanija".

"Ko može da nas razumno i ubedljivo uveri da i danas svaka korekcija granica motivisana etnickom ili verskom homogenizacijom nije samo prvi korak u tom pravcu? Moramo o tome celovito i dugoročno promišljati,..., da ne napravimo korak u pogrešnom smeru i izazovemo domino efekat retrogradnih ideja", naveo je Ðukanović.

Na pitanje zašto su ponovo zahladneli odnosi sa Beogradom i konstataciju da su se Podgorica i Beograd politicki, u poslednje vreme, značajno udaljili, s obzirom na to da je poslednji susret dva predsednika bio onaj Filipa Vujanovica i Tomislava Nikolica 2015. godine u Podgorici, a premijerski Aleksandra Vučića i Duška Markovica u Beogradu u februaru 2017. godine, Ðukanović kaže da je "primetio da izostaju zvanični" susreti, što je, smatra, neobično.

Tvrdi da je zvanična Podgorica u svakoj prilici pokazivala spremnost da bude akter bilateralnog susreta na najvišem nivou, ali da istovremeno uvažava okolnosti da je Srbija, kako kaže, celinom pažnje državne politike zaokupljena rešavanjem pitanja sa Kosovom i da se zato na tim susretima nije insistiralo.

"Ništa u našim odnosima ne gori", kaže Ðukanović i podseća da se sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem sastaona Bezbednosnom forumu u Minhenu u februaru ove godine, a da su se telefonom čuli polovinom aprila, dva dana pre ovog intervjua.

Na opasku da je diplomatska hladnoća između dveju država praćena "vrelom ofanzivom provladine tabloidne štampe i televizija u Srbiji prema crnogorskom državnom vrhu koji je optuživan za podrivanje srpske politike, ponajviše na pitanju Kosova, Ðukanović potvrđuje da je to registrovao i da to kod njega, kako kaže, budi sumnje i upućuje na određene pretpostavke.

"Valjda znate da nisam naivan covek. Ali nisam ni plašljiv, niti tome dajem preveliki značaj. Znam da je za uspeh politike najvažnije dobro uraditi posao kod kuce. Nagledao sam se tih promena raspoloženja iz određenih delova beogradske političke i medijske scene i mogu da pretpostavim da će doći faza u kojoj će pisati potpuno prijateljski i o Crnoj Gori, i o meni", kaže Ðukanović.

Tvrdi da i iz ličnog iskustva zna ponešto o tome da te medije i državni vrh u Beogradu svrstava u sebi naklonjene, te da mu je zato, kako kaže, teško da pretpostavi da je reč o uređivackoj politici nezavisnih medija, autonomnih u odnosu na neke politicke centre u Beogradu.

Sa Vučićem, kaže, o tome nije razgovarao.

A na pitanje zašto nije, Ðukanović kaže da je to zato jer su svi njihovi razgovori tematski, usredsređeni na najaktuelnija regionalna pitanja i pitanja odnosa sa EU.

Ne misli, dodaje, da je nužno da on to pitanje potencira, jer ne želi da iko od njegovih sagovornika pretpostavi da mu je potrebna pomoć i zaštita od medijske kampanje.

"Od toga sam se uvek branio i odbranio sam. Ali, očekivao bih, recimo, da čujem neku reč objašnjenja sa druge strane - zašto se to dogada i koliko ima veze sa nekim važnim političkim procesima koji su u toku, poput pregovora sa Kosovom. Ili sa pitanjem navodne ugroženosti srpske zajednice u Crnoj Gori, koju potenciraju neki od njenih politickih lidera koji su od Miloševićevog vremena češce bili protivnici svih novih vlasti u Srbiji nego njihovi saveznici."