Đurić: Predložićemo da Vlada Srbije poništi odluku Vlade Kosova

vesti 15.03.2017 Tanjug

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Ðurić poručio je danas da će Vladi Srbije predložiti da na narednoj sednici poništi protivpravnu odluku prištinskih vlasti o prisvajanju imovine Srbije, kojom oni žele da legalizuju "otimačinu".

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Ðurić poručio je danas da će Vladi Srbije predložiti da na narednoj sednici poništi protivpravnu odluku prištinskih vlasti o prisvajanju imovine Srbije, kojom oni žele da legalizuju "otimačinu".

Ðurić je na konferenciji za novinare posle sastanka sa političkim predstavnicima Srba sa KiM podsetio da je vlada takvom odlukom uspešno zaštitila državne i nacionalne interese prilikom pokušaja Prištine da otme Trepču.

Naveo je da je Priština odluku donela 1. marta, bez konsultacija sa predstavnicima Srba a da je, kaže, stidljivo objavljena pre dva dana na sajtu kosovske vlade.

On je rekao da očekuje jasnu reakciju međunarodne zajednice na tu, kako kaže, kriminalnu odluku sa istom žestinom kao što je reagovala na pokušaj donošenja odluke o formiranju takozvane vojske Kosova.

Poručio je da je reč o kolosalnoj pljački i otimačini na koju Srbija nikada neće pristati te da će Vlada i predstavnici Srba sa Kosova u toj borbi biti jedinstveni.
Ðurić je naveo i da razume predstavnike Srba s Kosova koji kažu da fizički neće dozvoliti uzurpaciju javnih preduzeća u pokrajini.

"Odluka Prištine 'mrtvo slovo na papiru'"

Direktor Kancelarije za KiM kaže i da Hašim Tači, Isa Mustafa i Kadri Veseli znaju da će ta odluka biti "mrtvo slovo na papiru" i još jedan udarac za normalizaciju odnosa, te da se njome čini medveđa usluga ne samo Srbima nego i Albancima.

"Ovo nas udaljava od dijaloga, normalizacije odnosa i mira i stabilnosti, čemu mi težimo", ističe Đurić.

Kaže da se odluka privremenih vlasti u Prištini odnosi na 29 odsto od ukupnog zemljišta na KiM, oko 1,2 miliona metara kvadratnih službenih objekata, oko 145.000 metara kvadratnih poslovnih zgrada, oko 24.000 metara kvadratnih stambenih zgrada, skoro 4.000 metara kvadratnih zgrada posebne namene, oko 753.000 metara kvadratnih različitih privrednih objekata.

Takođe, reč je o "Trepči", "Brezovici", "Kosmet prevozu", državnim preduzećima – "Železnici", EPS-u, Površinskim kopovima Termoelektrane "Obilić", EMS-u, "Elektrokosmetu", "Ibru" Zubin Potok, PTT-u, "Srbija šumama", NIS-u, Aerodromu "Priština", Nacionalnom parku "Šara".

Đurić naglašava da je Srbija većinski vlasnik 155 preduzeća u pokrajini.

Imovina je vredna više od 200 milijardi dolara. Veliki deo obuhvaćen ovom odlukom već je uzurpiran. Pitanje je da li Priština sada može njome dalje da raspolaže.

"Imamo papir za svaki šraf, za svaku mašinu, za svaki kvadratni metar, svaki komad naše imovine... Imamo i poreklo, i ko je platio i odakle dolozi i tu nema prostora za njih... Ni za šta, osim za laži i manipulaciju i zato svi ozbiljni investitori na Kosovu i Metohiji, na žalost svih koji tamo žive, beže glavom bez obzira", rekao je Đurić.

Zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović poručio je da će Srbi sa KiM nastaviti da se bore, složno i jedinistveno sa Vladom Srbije, za opstanak i bolji život Srba na KiM.

"Ova odluka je doneta bez konsultacije niti obaveštavanja nas koji bi morali to da znamo, koji smo u tim organima. Nastavlja se nepoštovanje našeg naroda", rekao je Stojanović i istakao da Zajednica srpskih opština mora da se formira.

Gradonačelnik Zubinog Potoka Stevan Vulović ističe da je privremena vlast u Prištini iskrena samo u tome da obesmisli život i da ne poštuje ljudska prava Srba.

"Probaćemo da sve probleme rešavamo mirnim putem i dogovorom, ako je to moguće. Ukoliko to nije moguće, ukoliko su oni spremni da potegnu silu, onda ćemo na tu silu silom i odgovoriti", kaže Vulović.

O odluci Prištine bilo je reči i na sednici Vlade Srbije, a šef srpske diplomatije istakao je da je odluka o imovini neprihvatljiva, nelegalna i štetna.

Trenutno se vodi više od 4.000 postupaka koji se tiču uzurpacije imovine građana, a kojima Beograd pomaže. Za povratak oduzete imovine je više od 80.000 zahteva.