Dijalog Beograda i Prištine u Briselu: Postizanje delimičnih dogovora?
vesti 23.06.2015 Radio Kontakt Plus
Zajednica srpskih opština, energetika, telekomunikacije i "Park mira" na mostu u Kosovskoj Mitrovici biće glavne teme dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine na visokom političkom nivou koja će danas biti održan u Briselu. Kontakt Plus je i
KOSOVSKA MITROVICA — Zajednica srpskih opština, energetika, telekomunikacije i "Park mira" na mostu u Kosovskoj Mitrovici biće glavne teme dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine na visokom političkom nivou koja će danas biti održan u Briselu.
Kontakt Plus je istraživao šta od današnje runde pregovora ocekuju predstavnici političkog, analitičkog I civilnog sektora odn.da li će po njima doći do nekih konačnih rešenja.
Sagovornici Kontakt Plus radija smatraju smatraju da će neki delimični dogovori biti postignuti ali niko nije želeo konkretno da iznosi precizna očekivanja.
Predsednica NVO Evropski pokret Srba I bivša liderka kosovskih Srba Rada Trajković kaže da je ceo proces pod veoma čudnim okolnostima koje ne garantuju implementaciju eventualno postignutih dogovora, obzirom da su sastanak, teme I rešenja potpuno nepoznati upravo za one o kojima se radi, a to su građani KIM, Srbi I Albanci.
Traković napominje da su Gazivode, Trepča I Kopaonik važna strateška mesta I da je obaveza obe pregovaračke strane ali I međunarodne zajednice da se nađe obostrano prihvatljivo rešenje.
Podsećajući da se Gazivode jednim delom nalazi na KiM a drugim u ostatku Srbije , Trajković smatra da takav geografski položaj zahteva zajedničku regionalnu korporaciju, zajedničko upravljanje I koja uključuje ljude na čijem se prostoru nalaze ta postrojenja.
Trajković je istakla da sve zavisi od Beograda, koliko je spreman da ide daleko prihvatajući rešenja koja neće biti nažalost dogovorena niti ćemo mi biti pitani na bilo koji način. Takva rešenja, dodaje ona, nikad nisu donela dobro I stoga ne veruje da će se na takav način moći primeniti.
“Očekujem da timovi koji rade u Briselu te tehničke dogovore I pojavljivanje I g. Vučića I g.Mustafe, ne bih volela, kao što pretpostavljam, da liči ustvari na jednu već dogovorenu predstavu gde su uloge podeljene, gde se statisti znaju ali to pozorište I ta priča nema gledaoce a kad gledalaca nema onda vrlo je teško I problematično I trajanje te predstave” – kazala je Trajković.
Analitičar I profešor na AAB Univerzitetu u Prištini Nedžmedin Spahiu nije želeo da kaže konkretno da li I u kojim oblastima očekuje neki konkretan dogovor, istakavši da se ovakvim tempom gubi dragoceno vreme.
“Pregovori jako sporo idu. I Srbija I Kosovo I ceo region gube dragoceno vreme koje košta puno više od onoga u čemu bi neka strana mogla da dobije manje ili više, to je suština onoga što se događa u Briselu. Mislim da bi trebalo ići mnogo bržim ritmom da bi se iskoristilo dragoceno vreme” – kazao je on.
Spahiu smatra i da Srbi ozbiljnije shvataju pregovore nego Albanci.
“Mislim da Srbi puno ozbiljnije shvataju ove pregovore u Briselu nego Albanci, možda zbog toga što kod Albanaca preovladava mišljenje da je sve to predodređeno od Zapada, Vašingtona, Brisela, da oni tu nemaju nekakvu ulogu dok su Srbi manje više svesni da oni tu imaju neku ulogu, zbog toga I jeste pažnja na to što se događa u Briselu je puno veća I puno ozbiljnija” – rekao je Spahiu.
Programski direktor Biroa za društvena istraživanja Pavle Dimitrijević očekuje da će možda samo u nekim pitanjima biti postignut dogovor, i to vezano za telekomunikacije I ZSO.
“U onim pitanjima koja budu najvažnija rekao bih za EU, moguće da će to biti makar nešto vezano za telekomunikacije, I za ZSO u nekim obrisima, obzirom da je ZSO jedini deo Briselskog sporazuma u kome nije urađeno ama baš ništa” – rekao je Dimitrijević u izjavi za Kontakt Plus.
Pitanje energetike, odnosno akumulacionog jezera Gazivode i trafo-stanice Valač je možda najsloženija tema razgovora, a glavni problem je što se značajan deo energetskih postrojenja na severu Kosova, koje kosovska vlada želi da stavi pod svoju nadležnost, nalazi na teritoriji centralne Srbije.
Premijer Vučić je dosad u više navrata izjavljivao kako predaja ovih postrojenja, a naročito jezera Gazivode, apsolutno ne dolazi u obzir. Priština insistira da kosovska električna kompanija (KEK), koja je u vlasništvu turskog kapitala, dobije punu kontrolu nad njima.
Na insistiranje prištinske strane, na dnevni red razgovora stavljen je "Park mira".
Prištinska strana tvrdi da se time krši deo Briselskog sporazuma koji se odnosi na slobodu kretanja, dok sa druge strane odgovaraju da bi uklanjanje žardinjera predstavljalo bezbednosni problem za Srbe u Mitrovici, koji su više puta bili meta napada nasilničkih grupa Albanaca koji su prelazili most.
Prema izjavama evropskih zvaničnika, ukoliko današnji razgovori budu plodonosni, Srbija bi prva poglavlja u procesu pristupanja EU mogla da otvori već na jesen, a najkasnije do kraja tekuće godine.
Kada je reč o Prištini, od napretka u dijalogu zavisi stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova i EU, koje se u slučaju povoljnog ishoda takođe očekuje na jesen.