Dejvid Filips: Priznanje Kosova ključno za napredak Srbije ka EU
vesti 08.09.2017 Beta
Srbija mora da prizna nezavisnost Kosova kako bi se postigao održivi mir u regionu, a dijalog Beograda i Prištine treba da promeni format uz efikasnije posredovanje međunarodne zajednice, ocenjuje se u izveštaju Instituta za studije ljudskih prava američkog Univerziteta Kolumbija.
U izveštaju o sprovođenju dijaloga Kosovo-Srbija, čiji je autor direktor Programa za izgradnju mira i prava tog Instituta Dejvid Filips, predlaže se i da se jasno definišu teme pregovora i postavi rok od najviše dve godine, kao i efikasnije posredovanje međunarodone zajednice, uključujući snažniju ulogu SAD i angažovanje uglednih međunarodnih pregovarača, prenosi Glas Amerike.
Filips je za albansku redakciju Glasa Amerike rekao da se u izveštaju predlaže "scenario u kojem svi pobeđuju" a prema kojem bi priznanje kosovske nezavisnosti dovelo do normalizacije svih bilateralnih pitanja i integracije i Srbije i Kosova u evroatlantske institucije.
"Ako Srbija želi da uđe u EU, poglavlje 35 je kristalno jasno. Beograd neće načiniti napredak ka članstvu u EU dok ne prizna Kosovo, što je osnova za normalizaciju. Kosovo i Srbija treba da pregovaraju s Briselom u pogledu članstva u EU i dve zemlje treba da uđu u EU zajedno, u isto vreme. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je Srbe da se suoče sa realnošću i pozabave kosovskom situacijom. Naravno da je teško pregovarati o priznavanju Kosova od strane Srbije ali se to mora dogoditi, jedini put napred je da Srbija prizna Kosovo, to je ključno za napredak", rekao je Filips.
U izveštaju se navodi da Vlada Kosova treba da zauzme sveobuhvatan pristup integraciji kosovskih Srba i osigura da se njihova prava u potpunosti štite i promovišu.
"Međutim, pre svega, međunarodna zajednica mora da učini više. EU je bila vodeći akter u medijaciji. Preporučujemo snažniju ulogu SAD. Važno je da Vašington bude u potpunosti uključen, a međunarodni medijatori da rade na rešenju", dodao je.
Filips je predložio i da se promeni format dijaloga, jasno definišu teme pregovora i postavi rok od najviše dve godine, kao i da se angažuju ugledni međunarodni pregovarači.
"Predlažemo rok od 18 meseci uz mogućnost produžetka tog roka na još šest meseci ali ne više od toga. EU bi trebalo da postavi specijalnog izaslanika za medijaciju. Federika Mogerini i dalje može da igra ceremonijalnu ulogu, ali potreban je iskusni pregovarač da preuzme vodeću ulogu. Preporučujemo da Volfgang Šojble bude ta osoba. Takođe preporučujemo da SAD imenuju specijalnog izaslanika za dijalog, a verujemo da Kondoliza Rajs, koja ima iskustva na Balkanu i vrlo je uvažena – može da efikasno radi u timu sa Šojbleom da se okončaju ti pregovori", kazao je Filips.
On je ocenio da bi integracija u Evropu bila jasan podsticaj i za Srbiju i Kosovo da pristupe implementaciji dijaloga.