Četiri srpske svetinje sa Kosova na listi UNESKO-a
vesti 21.07.2015 Tanjug
Srpski manastiri Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška su kulturna dobra na teritoriji Kosova i Metohije koja su upisana na Listu svetske baštine UNESKO-a.
BEOGRAD - Srpski manastiri Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i crkva Bogorodica Ljeviška su kulturna dobra na teritoriji Kosova i Metohije koja su upisana na Listu svetske baštine UNESKO-a.
Ona se na listi nalaze pod objedinjenim nazivom "Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji" i predstavljaju vrhunac vizantijsko-romaničke kulture, sa jedinstvenim stilom fresko-slikarstva, koji se razvio na prostoru Balkana između 13. i 17. veka.
Svojom arhitekturom i freskama, ali i ikonama i crkvenim nameštajem koji su u njima sačuvani oni pružaju bogatu sliku umetničkih zbivanja u srednjovekovnoj Srbiji. Karakteriše ih praćenje naprednih tokova vizantijske umetnosti, kombinovano sa elementima istovremene umetnosti Zapada, a zahvaljujući svojim ktitorima i njihovim saradnicima, ti spomenici visoko nadilaze okvire lokalne sredine.
Manastir Visoki Dečani je prvi upisan na listu 2004. godine, a dve godine kasnije upisana su i preostala tri zdanja, kada su i registrovana pod zajedničkim, neutralnim imenom "Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji". Iste 2006. godine su zbog nestabilne bezbednosne situacije na KiM upisani na Listu svetske baštine u opasnosti.
Priština je potom pokušala da ih preimenuje u "kosovske kulturne spomenike" što je izazvalo burnu i oštru reakciju Beograda i nije prošlo u UNESKO-u.
Stavljanjem na listu UNESKO obaveštava međunarodnu zajednicu o faktorima koji ugrožavaju objekte globalne kulturne baštine i podstiče na akcije čiji je cilj da se ugrožavanje spreči.
Takođe, uspostavlja se monitoring, zajedno sa zemljom na čijoj teritoriji se objekat nalazi i odobravaju sredstva da se objekat zaštiti, a ugrožavanje umanji ili spreči.
Mediji ovih dana prenose da je Kosovo sada podnelo zahtev za prijem u UNESKO, što je izazvalo oštre kritike zvaničnika u Beogradu, ali iz svetske organizacije za sada nema zvanične potvrde da je zahtev podnet.
Manastir Dečani je grobna crkva i zadužbina kralja Stefana Dečanskog, za koju je originalna osnivačka povelja iz 1330. godine sačuvana.
Pećka Patrijaršija, sa četiri crkve koje je sačinjavaju, smatra se posebno značajnom zbog mesta koje je imala u istorijskom nastanku i jedinstvu srpske države i crkve za vreme cara Dušana. Pominje se posebno osnivanje Srpske Patrijaršije 1346. godine i uloga koju je imala u 16. kada su Turci dozvolili njeno obnavljanje. Monumentalne i jedinstvene freske iz 13. veka u Crkvi Svetih Apostola takođe su naglašene kao vrednost svetske kulturne baštine.
Bogorodica Ljeviška se ističe po freskama iz ranog 14. veka i stilu renesanse Paleologa, koji kombinuje uticaje istočne pravoslavno-vizantijske i zapadne romanske tradicije, a taj stil je bio odlučujući za ukupnu kasniju balkansku umetnost.
Veoma oštećen živopis poseduje izuzetne vrednosti i spada među najuspelije fresko-celine iz doba vladavine vizantijske dinastije Paleologa.
Crkva je gađana vatrenim oružjem i spaljena marta 2004. kada su teško oštećeni portreti Nemanjića iz priprate, slikarstvo kule, a u manjoj meri i slikarstvo naosa.
Manastirska crkva Uspenja Bogorodice u Gračanici, zadužbina kralja Milutina, sagrađena je u drugoj deceniji 14. veka i spada u vrhunska arhitektonska ostvarenja epohe.
Sredinom 14. veka dozidana je spoljna priprata, a Mihailo i Evtihije, čuveni slikari iz Soluna, završili su živopisanje do 1321.
Gračanička riznica stradala je u požarima između 1379. i 1383. godine, a u njoj se danas nalazi značajna zbirka ikona, među kojima je najstarija Hrista Milostivog iz 14. veka, jedinstvena po svojim dimenzijama (269x139 centimetara).