Šest miliona ljudi otišlo, njihove talente koriste drugi

vesti 02.05.2019 RTS

Analize pokazuju da prilikom migracija, zemlje Balkana više napuštaju visokokvalifikovani kadrovi. nego zaposleni prosečnih znanja i veština. Ako nastavi da se razvija sadašnjom brzinom Srbija će EU standarde dostići za 90 godina, kazao je za RTS predsednik Evropske banke za obnovu i razvoj Suma Čakrabarti.

Veliki izazov za zemlje Zapadnog Balkana je da po standardu stignu Evropsku uniju. Kako region može da zatvori taj jaz u životnom standardu narednih godina?

Dobra vest je, da to u velikoj meri zavisi od samih zemalja i njihovih sposobnosti da unaprede funkcionisanje demokratskih institucija, ali i poboljšaju poslovnu klimu. I to u trenutku dok je sve veća međunarodna finansijska i tehnička podrška za zatvaranje velikog infrastrukturnog i razvojnog jaza.

Sa aktuelenim stopama privrednog rasta, kada će Srbija stići evropski standard?

To sustizanje mnogo više zavisi od razlike u stopama rasta Srbije i EU nego samo od srpskog privrednog rasta. Sa sadašnjom razlikom od dva odsto u stopama rasta i pod uslovom da Srbija nastavi da raste po stopi od 3,5 odsto, a EU po stopi od 1,5 odsto godišnje, to sustizanje će se dogoditi za 90 godina. Toliko bi trebalo Srbiji da dostigne prosečan nivo dohotka po stanovniku EU. Period čekanja bi se prepolovio ako bi razlika u stopama rasta bila četiri odsto.

Postoje i neki unutrašnji rizici, kao što su kosovske takse ili kvote za izvoz čelika, koje je uveo Brisel. Koliko to može da se odrazi na privredni rast?

Verovatno mnogo manje od očekivanog usporavanja privrednog rasta evrozone. Srbija na Kosovo izvozi oko 450 miliona evra, što je nešto više od jedan odsto BDP-a, dok je srpski izvoz čelika takođe značajan. Železara u Smederevu je bila na listi najvećih izvoznika tokom 2018. godine. Ipak, kvote koje je na izvoz čelika uvela EU samo će neznatno uticati na izvoz. U oba slučaja, deo izvoza mogao bi da se preusmeri u neke druge zemlje, kako bi se ublažili negativni efekti.

Analize EBRD-a pokazuju da, prilikom migracija, zemlje više napuštaju visokokvalifikovani kadrovi nego zaposleni prosečnih znanja i veština. Koliko migracije kvalifikovanih radnika mogu, na kratak rok, da imaju negativan efekat na rast produktivnosti u regionu?

Kao što ste rekli, migracije kvalifikovanih radnika imaju negativan efekat na produktivnost. Ali negativne efekte na rast može imati i odlazak niskokvalifikovane radne snage. Emigracija, posebno mladih obučenih kadrova ozbiljan je problem za Zapadni Balkan. Migracije su motivisane razlikama u prihodima u poređenju sa zemljama Evrope, što je glavni ciljani region. Ali na migracije, takođe, utiče i nezadovoljstvo domaćim političkim i ekonomskim prilikama.

Procenjuje se da skoro šest miliona ljudi iz ovog regiona trenutno živi u inostranstvu, što predsetavlja trećinu populacije Zapadnog Balkana. Bez obzira na to što ti ljudi šalju značajan iznos doznaka kući (u Srbiji je priliv od doznaka tokom prošle godine iznosio 2,6 milijardi evra), njihove talente koriste druge zemlje. Takođe, doznake nemaju značajan efekat na razvoj. One ograničavaju i spremnost za rad onih koji su ostali "kod kuće".

Postoji li magičan recept koji odliv mozgova može da pretvori u ekonomski priliv? To dobro zvuči, ali da li je tako nešto uopšte moguće?

Rešavenje problema migracija je veoma složeno. Nije tu reč samo o podizanju nivoa prihoda, što je teško pitanje samo po sebi, već i o kreiranju boljih uslova za život na lokalnom i nacionalnom nivou. To podrazumeva bolje funkcionisanje javnih institucija, koje služe ljudima umesto da komplikuju njihove živote, pružaju visokokvalitetnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, ali i pravosudni sistem u kome će sudski procesi biti fer i neće trajati godinama. To takođe podrazumeva pristup kvalitetnom snabdevanju vodom, ali i uslugama za prečišćavanje otpadnih voda, kao i dobar kvalitet vazduha. To treba da bude prioritet za kreatore ekonomske politike, baš kao što je priortet bolji put ili železnička pruga.