Albanci ponovo prisvajaju srpske svetinje, Pećku patrijaršiju proglasili albanskom pravoslavnom crkvom

vesti 03.12.2020 Blic

Albanci pokazuju da njihove priče o brizi za srpsko istorijsko nasleđe i verske objekte ne da ne stoje, nego naprotiv, ponovo ga prisvajaju, piše Blic.

Ovog puta su i Pećku patrijaršiju, jedan od najznačajnijih objekata srpske istorije koji se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine, "prekrstili" u albansku crkvu, i to pravoslavnu.

Upravo to je objavljeno na Fejsbuk stranci Pećke vesti.

"Pećka patrijaršija, albanska pravoslavna crkva", piše u opisu fotografije na kojoj se nalazi ovaj srpski spomenik kulture.

Očekivano, komentari na objavu su eksplodirali, a jedan broj Albanaca se svim silama trudio da objasni da ovo zaista i jeste njihovo istorijsko nasleđe.

"Mi naše ne palimo i otimamo. Zašto vi to radite ako kažete da je vaše", glasi jedan od komentara.

I zaista, nije nepoznanica da je Pećka patrijaršija nebrojeno puta bila meta napada, od pokušaja skrnavljenja, do paljenja, podseća Blic.

Otimanje i prisvajanje svega srpskog

U prevodu, pokušaji otimanja i prisvajanja svega što je srpsko ne prestaju, a ovo je samo jedan u nizu, ali ne i jedini.

Provokacije traju godinama unazad, samo su se pomerile i celokupnu duhovnu tradiciju, koju se Albanci svojski trude da prekroje kao svoju.

Ove godine je, recimo, na velikoj albanskoj televiziji u udarnom terminu prikazan dokumentarni film "Velika srpska istorijska obmana - kako su Srbi ukrali albansku istoriju”, gde se sve srpsko proglašava albanskim na Kosovu, ali i u Severnoj Makedoniji.

U septembru ove godine je prištinski list "Koha ditore" pisao o tome da je srpska država svoje drevne srednjovekovne spomenike na Kosovu "ponovo izgradila ili obnovila na temeljima drevnih spomenika rimskog i vizantijskog perioda", uz tvrdnju da su srednjovekovni manastiri SPC na Kosovu "drevni kako za autohtone Arbre (Albance), tako i za Srbe koji su okupirali Kosovo".

(image)

Foto: Zoran Žestić (Tanjug)

Po njima, reč je o srpskim crkvama i manastirima od Dečana, Gračanice, crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, preko Bogorodice Ljeviške u Prizrenu do Pećke patrijaršije.

Pokušavaju da prisvoje i srednjovekovnu srpsku tvrđavu u blizini Novog Brda, za koju takođe tvrde da je albanska, pa su u par navrata na njenim bedemima pobadali i kosovske simbole.

Da im prisvajanje tuđeg i prekrajanje istorije nije mrsko pokazali su i pre dve godine kada je kosovska skupština Prizren, koji je bio privredno i duhovno sedište srpske srednjovekovne države i prestonica srpskih careva Dušana i Uroša, proglasili "istorijskom prestonicom Kosova".