Parastos stradalim u bombardovanju

vesti 24.03.2014 Radio KIM, BLIC

Danas se navršava 15 godna od početka vazdušnih napada NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), koje je trajalao 78 dana, a u njima je, prema procenama različitih izbora, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

Danas se navršava 15 godna od početka vazdušnih napada NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), koje je trajalao 78 dana, a u njima je, prema procenama različitih izbora, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

Na platou kod spomen obeležja "Borcima ratova 1914-1918" u Gračanici danas će biti služen parastos , a biće održan i književni čas u znak sećanja na žrtve NATO bombardovanja.

Obeležavanje 15 godina od NATO agresije počeće u 12 časova, u organizaciji Eparhije raško-prizrenske i Kulturno-prosvetne zajednice Kosova i Metohije. Parastos će služiti vladika Teodosije, nakon čega će uslediti poetski čas.

U bombardovanjima, koja su bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture...

Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. nešto pre 20 časova na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno stanje. 

Akcija NATO, koju su Vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine. O materijalnoj šteti koja je naneta Jugoslaviji tokom bombardovanja izneti su različiti podaci. Tadašnje vlasti u Beogradu procenile su štetu na oko stotinu milijardi dolara i zatražile nadoknadu od članica NATO.

Konačan broj žrtava nije saopšten, ali su srpske procene da je poginulo najmanje 2.500 ljudi, dok je ranjeno i povređeno preko 12.000. NATO je zvanično saopštio da su izgubljeni životi dva vojnika, uništena dva helikoptera i dva aviona, među kojima je i "nevidljivi" "F-117".

Bombardovanje je prekinuto 10. juna 1999. potpisivanjem Kumanovskog sporazuma i povlačenjem jugoslovenske vojske i policije s Kosova.

U sastavu Kfora na Kosovo je došlo 37.200 vojnika iz 36 zemalja, od čega je 30.000 iz zemalja članica NATO-a. U međuvremenu je broj tih snaga smanjen na oko 5.000. 

Prema podacima UNHCR-a, Kosovo je od dolaska mirovnih snaga napustilo oko 230.000 Srba i Roma, a u pokrajinu se vratilo oko 800.000 izbeglih Albanaca.