Administrativna kancelarija kao takva više ne funkcioniše, sutra o budžetu

vesti 23.04.2015 Radio Kontakt plus

KOSOVSKA MITROVICA Administrativna Kancelarija kosovske vlade kao takva u Severnoj Mitrovici više ne funkcioniše izjavila je u intervjuu Kontakt plus radiju šefica Administracije u opštini Severna Mitrovica Adrijana Hodžić.

KOSOVSKA MITROVICA Administrativna Kancelarija kosovske vlade kao takva u Severnoj Mitrovici više ne funkcioniše izjavila je u intervjuu Kontakt plus radiju šefica Administracije u opštini Severna Mitrovica Adrijana Hodžić.

Hodžić je govorila i o problemu blokiranih opštinskih računa na severu Kosova. Sutra će ovim povodom u Mitrovici biti održana vanredna sednica lokalne skupštine sa jednom tačkom dnevnog reda koja se odnosi na razmatranje i usvajanje izmena i dopuna opštinskog budžeta. Hodžić u intervjuu Radiju Kontakt plus govori i o Briselskom sporazumu, Parku mira i drugim temama.

 

Radio Kontakt plus:    Na početku da razjasnimo jednu dilemu. Vi ste šefica Administrativne kancelarije ili šefica Administracije opštine Severna Mitrovica?

Hodžić:           Ja trenutno menadžiram administracijom opštine Severna Mitrovica. Administrativna kancelarija u Severnoj Mitrovici kao takva više ne postoji, bar kao takva više ne funkcioniše na terenu. Mi smo imali priliku da tokom januara i februara upravljamo budžetom za opštinu Severna Mitrovica i buzdžet je procesuiran od strane sertifikovanih službenika opštinske administracije za severnu Mitrovicu. Znači, oni službenici koji su obavljali taj posao u okviru Administrativne kancelarije sada obavljaju taj posao i menadžiraju bužetom Opštine Severna Mitrovica. Tačno je da nije bilo zvanične primopredaje vlasti, međutim ja smatram da mi funkcionišemo onako kako treba i ako pogledate i napravite presek kako funkcionišu četiri opštine na severu Kosova, opština Severna Mitrovica, mislim da je pokazala najbolje rezultate i za 2014. godinu a i normalno je počela da funkcioniše u 2015. godini ako izuzmemo momenat kada su blokirani budžeti za sve četiri opštine na severu Kosova.

Radio Kontakt plus:    Pomenuli ste opštinske budžete na severu Kosova. Da li će biti rešen problem sa tim budžetima i da li oni koji primaju plate iz Prištine mogu očekivati novac na računima?

Hodžić:           Ja verujem da ćemo jako skoro rešiti i to pitanje, ne radi se tu samo o platama, radi se o mnogim obećanjima i potrebama u javnim uslugama koje je opštinska administracija u obavezi da pruža za građane Severne Mitrovice. Koliko sam upoznata proteklih nedelja bilo je mnogo pokušaja i priče da se napravi neki dogovor između centralnih i lokalnih vlasti. Zapravo problem je fokusiran u okviru dve nadležnsti, za dva polja, prosvete i zdravstva. Konkretno se radi o platama za ova dva sektora, nadam se da ćemo doći do nekog konkretnog konstruktivnog rešenja kada su u pitanju i ova dva segmenta.

Radio Kontakt plus:    Kada očekujete to da se dogodi?

Hodžić:           Jako skoro, to svakako nije nešto što zavisi od nas, ali verujem da su se stavovi približili i da će odgovorna lica Skupština zajedno sa gradonačelnikom ipak doneti pravu odluku koja će doneti korist za građane opštine Severna Mitrovica.

Radio Kontakt plus:    Da li se radi na nekom kapitalnom projektu ili je i to obustavljeno zbog propblema sa opštinskim računima odnosno budžetom?

Hodžić:           Kompletni budžeti za sve četiri opštine na severu Kosova su blokirani, niko ne prima platu, odbornici isto tako nisu plaćeni isto tako ne može se platiti ni jedan najobičniji račun za struju ili telefon. Isto se to odnosi na kapitalne i infrastrukturne projekte, bez obzira da li govorimo o velikim ili manjim projektima. Opštinska administracija valjano radi svoj posao, mi obavljamo zadatke na dva polja, svakodnevne usluge koje se pružaju građanima, to radimo besprekorno i nismo imali nikakav zastoj, bez obizira što naši radnici već dva meseca nisu primili platu. Sa druge strane tehnički tim naše arhitekte, ljudi koji se bave projektima, razradili su projekat do detalja i sada samo čekamo da se budžeti odblokiraju kako bi smo krenuli sa implementacijom.

Radio Kontakt plus:    Videli smo nekoliko ozbiljnih incidenata u Severnoj Mitrovici tokom ovog meseca. Da li mislite da Kosovska policija snosi odgovornost za ovakvo stanje u gradu?

Hodžić:           Mislim da Kosovska policija nije mogla da predvidi da će se ovakvi incidenti dešavati, sa druge strane imam utisak da su pokušali da odrade sve što je u njihovoj moći kako bi bili na terenu. Konkretno, ja sam svu svoju pažnju koncetrisala na incident koji se dogodio u blizini mosta gde je umalo stradao mladić i tu je šansa za polciju da razreši taj slučaj, jer su kamere na sve strane i zaista ovoga puta trebalo bi da se pokaže saradnja između policijskih stanica u južnoj i sevrnoj Mitrovici i da se izađe sa konkretnim rezultatima, da se kaže ko su lica, zašto su uradila to što su uradila i da se adekvatno kazne. Neću reći ništa novo ako kažem da su građani, kada je u pitanju rad policije, skeptični, poverenje je na klimavim nogama jer je bilo mnogo incidenata i ni jedan slučaj nije razrešen, ta slika o policiji mora da se menja i to je šnasa i na jugu i na severu da se pokaže saradnja između dve policijske stanice, taj slučaj se mora rešiti.

Radio Kontakt plus:    Šta predstoji severu Kosova u svetlu Brisleskog sporazuma i procesa koji su pokrenuti?

Hodžić:           Briselski sporazum je koristan pre svega za političare visokog nivoa i verovatno može da posluži kao dobar materijal za dobre izveštaje prema EU i svetu, međutim što se tiče pomaka kada su u pitanju građani, pomaci su mali. Poverenje ljudi je minilano da ne kažem da ga uopšte nema, ljudi su tu gde jesu i oni se suočvaju sa stvarima koje se dešavaju oko njih. Najvažnija je implementacija a tu su se neke minimalne stvari desile. Konkretno kada je u pitanju uvoz i izvoz robe naša Kancelarija je na neki način olakšala taj proces kroz potvrde koje smo izdavali preduzetnicima koji imaju biznis na severu Kosova, isto tako dali smo doprinos kada je u pitanju snabdevanje lekovima naših ustanova a u neku ruku olakšali smo i privatnim apotekama, koje su značajne i jako važne za sve opština ne samo na severu Kosova već u svim delovima Kosova, zato što su državne apoteke relativno slabo snabdevene i onda su ljudi osuđeni da lekove nabavljaju u privatnim apotekama. Veliki je problem ako vi nemate gde da kupite lek koji vam treba i često puta lek koji život znači. Nisu razrešeni najteži  delovi sporazuma kada su u pitanju lekovi, problematičan je pre svega Registar lekova na severu Kosova koji Priština ne priznaje. Koliko ja znam pomak je napravljen jedino kada su u pitanju zdravstvene ustanove koje će moći da uvoze srpske lekove zato što će se to tretirati kao humanitarni uvoz i Priština neće praviti problem. Kada je u pitanju komercijlna roba, kada su u pitanju lekovi koji treba da se nađu na rafovima u privatnim apotekama, to može biti problem. Ja se trudim da pošto smo mi partner u implementaciji tog dela sporazuma, pokušvam da alarmiram i centralne vlasti u Prištini i adekvatne informacije šaljemo prema Kancelariji za KiM, sa ciljem da se dođe do nekog konkretnog rešenja, da znamo kako ćemo delovati nakon 31. maja kada ističe rok uvoza lekova na onaj način kako je to rađeno do sada. Sve u svemu, manjakvost Briselskog sporazuma je netransparentnost, maglovitost u dogovorima koji su nedorečeni, ono što je veliki problem što nemamo odgovoran tim ili lice za implementaciju Briselskog sporazuma i ne znam da li se to radi namerno ili nenamerno, ali svakako ako želimo da imamo uspešan proces i na terenu šsto je  najvažnije, jer se život dešava na lokalnom nivou, život nije visoka politoka među političarima i visokim funkcionerima, naročito je sa decentralizacijom važno imenovati tim koji će biti odgovoran za izradu strategije i mehanizama za implementaciju postignutih dogovora. Moramo imati dva tima koja će sarađivati koji će imati pre svega dobru nameru a među političarima mora postojati razumevanje kada taj tim bude ocenio da nešto ne može aa se implementira ili da može da se implementira na neki specifičan način, to se mora uvažiti.

Radio Kontakt plus:    Pohvalili ste na početku radom administracije. Da li postoje statistički podaci koliko je interesovanje Srba za kosovska dokumenta?

Hodžić:           Svakoga dana negde oko 100 ljudi se obrati za sertifikate tj. ekstrakt koji je osnovni dokument za vađenje ličnih karta. Na tom polju radimo besprekorno i ne čeka se dugo.

Radio Kontakt plus:    Šta će biti sa “Parkom mira” koji se nalazi na glavnom ibarskom mostu u Mitrovici? Da li sledi njegovo uklanjanje?

Hodžić:           Glavni most na reci Ibar nažalost je uveliko politizovan, “Park mira” takođe je politizovan. Smatram da je mnogo energije utrošeno na glavni most i “Park mira” i to bespotrebno. “Park mira” možemo se složiti da jeste barikada koja sada šalje jednu drugačiju poruku u odnosu na prethodnu barikadu koja je tamo postojala. Mislim da onog dana kada je postavljen na glavnom mostu da je gradonačelnik Južne Mitrovice propustio priliku da i on izađe na most i da gradonačelnici zajedno pošalju poruku građanima i južne i sverne Mitrovice da smo uklonili prethodnu barikadu, da šaljemo jednu pozitivnu poruku da ćemo u okviru našeg mandata truditi se da i ova, i one nevidljive barikade u glavama ljudi, da će se otkloniti njihovim zalaganjima tako što će se ekonomska situacija i kvalitet života popraviti. Mislim da bi se tada stavila tačka na celu priču i da bi smo izbegli i proteste i celu muku kroz koju smo prošlli i jug i sever. “Park mira” treba da bude uklonjen onog momenta kada se za to steknu uslovi. Incidenti koji su se dogodili proteklih nedelja su jasan indikator da nisu napravljene okolnosti ni južno ni severno od Ibra da taj most bude otvoren. Sloboda kretanja u suštini nije ugrožena… “Park mira” je realnost. Sve jedno on se neće ukolniti odlukom dvojice gradonačelnika, iako to treba da bude pitanje za njih, ali kao što rekoh na početku glvani most i “Park mira” nažalost je politizovan i svi se petljaju oko mosta i praka i ambasade i visoki zvaničnici, jer njihova umešanost otežava uklanjanje parka. Ja sam uverena da će na kraju to biti politička odluka koja se može palsirati kao odluka lokalnih lidera.