100 godina od Velikog rata: Francuska i Nemačka odaju počast svojim žrtvama na pravoslavnom groblju u Prištini

vesti 11.11.2018 KoSSev

Stogodišnjica od Prvog svetskog rata, povodom primirja potpisanog 11. novembra 1918. između Francuske i Nemačke obeležava se širom Evrope i sveta. Centralna proslava je u Parizu, Trijumfalna kapija je u ovim trenucima mesto centralne komemoracije. Na ceremoniji učestvuje, kako agencije javljaju, oko 70 šefova država i vlada, među kojima i predsednici Srbije Aleksandar Vučić i Kosova – Hašim Tači.

Juče su francuski predsednik Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel posetili grad Kompijenj u severnoj Francuskoj i potpisali knjigu sećanja u vagonu koji je identičan onom u kome je 11. novembra 1918. potpisano primirje.

Odavanje počasti francuskim i nemačkim vojnicima na pravoslavnom groblju u Prištini

Dva bivša neprijatelja – Francuska i Nemačka, osim slike zajedništva iz Pariza, poruku o svom savezništvu na stogodišnjicu Velikog rata, šalju i sa pravoslavnog groblja u Prištini.

U 11:45 na njemu će se održati vojna ceremonija u čast palih francuskih i nemačkih vojnika tokom borbi na Istočnom frontu.

„Kao i prethodnih godina, ceremonija se organizuje u saradnji francuske i nemačke ambasade na Kosovu, simbolizujući francusko-nemačko prijateljstvo, koje predstavlja jak simbol za pomirenje za Balkan, ali i svedoči i o patnji sa kojom su ljudi bili suočeni u užasima rata,“ navodi se u saopštenju francuske ambasade u Prištini ranije ove nedelje u najavi događaja.

Pravoslavno groblje nalazi se u blizini današnje baze KFOR-a „Film City“. Francuski i nemački vojnici deo su zajedničkog vojnog kontigenta KFOR, i na Kosovu i Metohiji bili su od završetka bombardovanja tadašnje SR Jugoslavile – juna 1999.

Oko 40 hiljada srpskog stanovništva od 1999. ne živi više u Prištini.

Srpski narod na strani saveznika – 1.100.000 žrtava

U Velikom ratu srpski narod imao je 1.100.000 žrtava – oko 450.000 stradalih vojnika i 650.000 civila. Iako sa teškim gubicima, ovaj period je jedan od najponosnijih perioda istorije srpskog naroda. Vodio je rat za oslobođenje, na strani savezničkih snaga i pokazao vanrednu hrabrost i junaštvo, posebno u čuvenom proboju Solunskog fronta, nakon čega je ubrzo rat i završen.

Savezničke snage su činile Francuska, Velika Britanija, Japan, Italija, SAD, Rusija, Srbija, Belgija, Crna Gora, Rijadski emirat, Portugal, Rumunija, Kraljevina Hidžaz, Grčka, Kina, Tajland, Brazil, Albanija i Jermenija.

Na suprotnoj strani – nemačko carstvo, Austro-ugarska, Osmansko carstvo i Kraljevina Bugarska.

Tokom Prvog svetskog rata, nakon poraza i povlačenja srpske vojske u jesen 1915. godine, austrougarske jedinice su okupirale severni deo Kosova, a bugarske južni (Prizren, Priština, Kačanik, Uroševac, Gnjilane).

Austrougarske okupacione snage, a u početku i Bugari, su na Kosovu bili dočekani kao oslobodioci.

Austrougarske vlasti su otvarale škole na albanskom jeziku, dok su Bugari zaveli okrutan okupacioni sistem.

Posle proboja Solunskog fronta 1918. godine, KiM su u oktobru zauzele jedinice srpske 2. armije, i područje nešto kasnije ulazi u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Iako je broj žrtava predmet brojnih rasprava, računa se da je u Prvom svetskom ratu stradalo preko 15 miliona, sa 22 miliona ranjenih; među njima skoro 9 miliona vojnih žrtava i oko 6,6 miliona ranjenih. Sile Antante su izgubile više od 5 miliona vojnika a Centralne sile više od 3 miliona.

Danas u bivšim jugoslovenskim republikama postoje različita tumačenja istorije. Dok srpski istoričari smatraju da je srpski narod, odnosno Srbija odigrala „misionarsku ulogu“ 1918. godine kada je oslobodila sav srpski narod i ostale južnoslovenske narode na Balkanu i ujedinila ih u zajedničku državu, iz drugih krajeva bivše Jugoslavije ulogu Srbije 1918. vide kao „okupatorsku i osvajačku“, a ne kao „oslobodilačku i ujediniteljsku“.

Više o tome čitajte u današnjem tekstu na sajtu B92:

https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2018&mm=11&dd=11&nav_category=11&nav_id=1468048