“Nemoguće formirati ZSO u 2016.godini”

vesti 31.07.2016 RTK2

Teško da bi u tekućoj godini moglo da dođe do formiranja Zajednice srpskih opština, ocenjuje poslanik Srpske liste Nenad Rašić, i za to okrivlljuje međunarodnu zajednicu koja bi prema njegovim rečima trebalo da pojača svoju ulogu u dijalogu između Beograda i Prištine. Sa druge strane, kosovski analitičari veruju da ZSO predstavlja nešto što bi moglo dovesti do normalizacije odnosa, ali njeno formiranje mora da sačeka sprovođenje ostalih sporazuma.

Teško da bi u tekućoj godini moglo da dođe do formiranja Zajednice srpskih opština,  ocenjuje poslanik Srpske liste Nenad Rašić, i za to okrivlljuje međunarodnu zajednicu koja bi prema njegovim rečima trebalo da pojača svoju ulogu u dijalogu između Beograda i Prištine.

Sa druge strane, kosovski analitičari veruju da ZSO predstavlja nešto što bi moglo dovesti do normalizacije odnosa, ali njeno formiranje mora da sačeka sprovođenje ostalih sporazuma.

Poslanik u Skupštini Kosova Nenad Rašić smatra da je izjava predsednika Skupštine Kosova Kadrija Veseljija da se bez rešenja pitanja mosta na Ibru i primene svih postignutih sporazuma, neće biti formirati Zajednice srpskih opština, rečena zbog postojećih aktuelnih tema.

Rašić ističe da ZSO ne može biti formirana zbog velikog broja tehničkih poteškoća i dodao da još uvek ne postoji jaka inicijativa za formiranje Zajednice.

“U prošloj godini sam rekao da sam skeptičan da je bilo teško ostvariti bilo šta u 2016. i od početka godine vidi se da ne postoji inicijalna kapisla ili jaka inicijativa koja bi mogla da doprinese da dođemo do stvaranja statuta i kreiranje unutar sistema, to se još uvek nije desilo, zbog mnogo razloga, a prvi i osnovni razlog je odgovornost Brisela i njegovih poredstavnika” rekao je Rašić.

Prema mišljenju analitičara Zajednica Srpskih opština je prvi korak ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Međutim iako je u Briselu postignuto dosta dogovora malo je toga sprovedeno u delo smatra Fadilj Ljepaja.

Prema njegovim rečima, Srbija je možda glavni krivac za njihovo nesprovođenje.

„U ovom slučaju manje više moram da se složim, da jednostavno kosovske institucije moraju da kažu čekajte, ako hoćemo stvarno da rešavamo probleme, trebamo ih rešavati, ako se dogovaramo i razgovaramo trošimo vreme i što šta drugo onda to trebamo i sprovesti u delo, jer se to radi za naše ljude i za Srbe i za Albance i oni treba da profitiraju od tih sporazuma. Normalizacija nije samo političko pitanje ona je i životno pitanje, svakodnevno pitanje i Srba i Albanaca i odnosima ove dve susedne zemlje“, rekao je Fadilj Ljepaja.

Analitičar Nedžmedin Spahiju istilče da je pitanje ZSO kao i pitanje mosta na Ibru više simbolična nego suštinska stvar. On dodaje da je potrebna obostrana volja za sprovođenje ovih sporazuma.

„To je dokaz da je dijalog u ćorsokaku i to je pogubno za Srbiju i za ceo region. Most treba više Srbima nego Albancima u neku ruku, to je dokaz samo jedne pogrešne politike i ništa drugo. Ljudi se kreću sa severa na jug, to je samo loša simbolika. Pitanje ZSO je isto kao pitanje mosta, više simbolična stvar, nego suštinska. Autonomija Srba na Kosovu je postignuta kada je napravljena decentralizacija, povezivanje tih opština sa srpskom većinom nema neku suštinu, stvar je u tome što Beograd tada nije prihvatio Ahtisarijev plan i decentralizaciju, jednog normalnog imena, sada preko  Asocijacije želi to prihvatiti“, kaže Spahiju.

U Briselu su postignuti mnogi sporazumi, a veliki broj njih još uvek nije zaživeo. Za njihovo nesprovođenje Priština okrivljuje Beograd i obratno.